
Dušan Kolundžija: "Ja sam ovu knjigu priredio, ali je Denis autor"

Nacionalna radna grupa za borbu protiv SLAPP-a pruža podršku istraživačkom portalu KRIK koji se u poslednje tri godine susreće sa najvećim brojem tužbi koje imaju karakteristike SLAPP-a, a posebno u poslednje dve nedelje, sa presudama koje mogu imati dalekosežne posledice na slobodu izražavanja u Srbiji.
Četiri meseca otkako je Apelacioni sud oslobodio krivice četvoricu nekadašnjih funkcionera Državne bezbednosti za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije – neki od njih podnose tužbe protiv onih koji, direktno ili indirektno, komentarišu presudu – Fondacije „Slavko Ćuruvija“, advokata Aleksandra Olenika, poslanice Marinike Tepić... Kažu, povređen im je ugled i čast i traže od svakog od njih po pola miliona dinara odštete.
Član Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić gostujući u emisiji Marker istakao je da ga ne čude tužbe Milana Radonjića bivšeg načelnika beogradskog centra Resora državne bezbednosti odnosno situacija u kojoj se nalazimo.
Sve češće tužbe istraživačkim medijima postaju trend i predstavljaju pokušaj da se sloboda govora i izražavanja ućutka, smatra Rade Đurić iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije.

Reporteri i posmatrači iz Slavko Ćuruvija fondacije su bezmalo deset godina bili redovni u sudnicama Specijalnog suda u Beogradu: u iscrpnim izveštajima su do detalja prenosili sve što bi bilo izrečeno toga dana na suđenju, a u javnim nastupima i saopštenjima istrajno apelovali da se ovaj zločin razreši. Sada je, međutim, došlo vreme da se njima sudi - nakon što su četvorica pripadnika Državne bezbednosti u februaru pravosnažno oslobođena optužbi za ovo ubistvo, jedan od njih, Milan Radonjić, tužio je fondaciju zbog saopštenja u kome su komentarisali ovu presudu. Tužbu su, kako kažu za Raskrikavanje, dočekali sa nevericom - smatraju je pokušajem ućutkivanja i zastrašivanja ne samo fondacije, već i Ćuruvijine porodice, kolega, prijatelja i svih onih koji su izrazili nezadovoljstvo ovakvim ishodom.
Bivši načelnik beogradskog centra Resora državne bezbednosti Milan Radonjić, jedan od četvorice optuženih za ubistvo Slavka Ćuruvije koji su u februaru oslobođeni odlukom suda, tužio je Fondaciju Slavko Ćuruvija, zbog saopštenja u kome je izraženo neslaganje sa oslobađajućom presudom. I to nije jedina adresa na koju je stigla ovakva tužba.
Tužiteljka Jasmina Paunović izjavila je u Newsnightu da je "dozvoljeno da se svaka pravosnažna presuda komentariše".

Četvrt veka nije bilo dovoljno pravosuđu ove zemlje da utvrdi ko je odlučio da mog oca “ne bude” i ko je tu odluku sproveo. Računa se, međutim, da je to sasvim dovoljno vremena da zaboravimo kako i zašto ga nema ili barem da izgubimo volju da zapitkujemo. Možda društvo i može da se natera na zaborav, ali ja koja nosim teret „prokletstva“ ćerke žrtve političkog ubistva, ne mogu i neću, kaže Jelena Ćuruvija Đurica, ćerka ubijenog novinara Slavka Ćuruvije, posle tužbe Milana Radonjića, bivšeg funkcionera Resora državne bezbendosti

Bivši načelnik beogradskog centra Resora državne bezbednosti, Milan Radonjić, jedan od četvorice optuženih za ubistvo Slavka Ćuruvije koji su u februaru oslobođeni odlukom Apelacionog suda, tužio je Slavko Ćuruvija fondaciju zbog saopštenja u kome smo izrazili neslaganje sa tom presudom. Zbog povrede ugleda i časti, Radonjić od Fondacije traži odštetu od 500.000 dinara.

Trećom radionicom na kojoj je o narativnom novinarstvu u doba veštačke inteligencije govorio Branko Čečen, o multimediji mentorka Lamija Alečković, a nekadašnja polaznica ŠDN i novinarka CINS-a Ivana Milosavljević o istraživačkoj priči o kol-centru i kupovini glasova vladajuće stranke, završena je deveta Škola digitalnog novinarstva u organizaciji Slavko Ćuruvija fondacije

Devet polaznica i polaznika devete generacije Škole digitalnog novinarstva Slavko Ćuruvija fondacije učestvovalo je na drugoj radionici u Beogradu, na kojoj se govorilo o istraživačkom i digitalnom novinarstvu, naprednom pretraživanju, digitalnoj bezbednosti novinara, medijskoj etici, multimediji i vođenju intervjua

Monitoring napada tabloida na kritičke novinare i medije koji je uradila Fondacija Slavko Ćuruvija ukazuje da je već 17 novinara napadnuto u ovoj godini. Pored toga, tokom prošle godine u 628 tekstova bilo je 884 napada na nezavisne novinare i medije. Danica Đokić iz Fondacije smatra da se aposlutno kreira jedna nedopustiva atmosfera u kojoj je moguće da novinari postanu legitimna meta, dok je novinarka N1 Vanja Đurić ocenila da "društvo nikada nije naučilo šta je posao novinara".