12. jun 2024.

Sudska istina protiv istine: Zašto su tužbe pripadnika DB-a koji su oslobođeni optužbi za ubistvo Slavka Ćuruvije više od tužbe (VIDEO)

IZVOR Insajder

Četiri meseca otkako je Apelacioni sud oslobodio krivice četvoricu nekadašnjih funkcionera Državne bezbednosti za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije – neki od njih podnose tužbe protiv onih koji, direktno ili indirektno, komentarišu presudu – Fondacije „Slavko Ćuruvija“, advokata Aleksandra Olenika, poslanice Marinike Tepić... Kažu, povređen im je ugled i čast i traže od svakog od njih po pola miliona dinara odštete.

11. jun 2024.

Slavko Ćuruvija fondacija: Radonjićeva tužba pokušaj da zamre sećanje na državni zločin

Piše Marija Vučić

Reporteri i posmatrači iz Slavko Ćuruvija fondacije su bezmalo deset godina bili redovni u sudnicama Specijalnog suda u Beogradu: u iscrpnim izveštajima su do detalja prenosili sve što bi bilo izrečeno toga dana na suđenju, a u javnim nastupima i saopštenjima istrajno apelovali da se ovaj zločin razreši. Sada je, međutim, došlo vreme da se njima sudi - nakon što su četvorica pripadnika Državne bezbednosti u februaru pravosnažno oslobođena optužbi za ovo ubistvo, jedan od njih, Milan Radonjić, tužio je fondaciju zbog saopštenja u kome su komentarisali ovu presudu. Tužbu su, kako kažu za Raskrikavanje, dočekali sa nevericom - smatraju je pokušajem ućutkivanja i zastrašivanja ne samo fondacije, već i Ćuruvijine porodice, kolega, prijatelja i svih onih koji su izrazili nezadovoljstvo ovakvim ishodom.

11. jun 2024.

„Ovo je pokušaj da se ućutkamo i da se sećanje na Slavka zatre“: Istine o ubistvu Ćuruvije nema, ali ima tužbi

Piše Nenad Nešić
IZVOR N1

Bivši načelnik beogradskog centra Resora državne bezbednosti Milan Radonjić, jedan od četvorice optuženih za ubistvo Slavka Ćuruvije koji su u februaru oslobođeni odlukom suda, tužio je Fondaciju Slavko Ćuruvija, zbog saopštenja u kome je izraženo neslaganje sa oslobađajućom presudom. I to nije jedina adresa na koju je stigla ovakva tužba.

11. jun 2024.

Jelena Ćuruvija: Istina o ubistvu mog oca je za našu političku stvarnost preteška. Lakše je da se meni zapreti i zabrani da znam istinu

Piše Perica Gunjić

Četvrt veka nije bilo dovoljno pravosuđu ove zemlje da utvrdi ko je odlučio da mog oca “ne bude” i ko je tu odluku sproveo. Računa se, međutim, da je to sasvim dovoljno vremena da zaboravimo kako i zašto ga nema ili barem da izgubimo volju da zapitkujemo. Možda društvo i može da se natera na zaborav, ali ja koja nosim teret „prokletstva“ ćerke žrtve političkog ubistva, ne mogu i neću, kaže Jelena Ćuruvija Đurica, ćerka ubijenog novinara Slavka Ćuruvije, posle tužbe Milana Radonjića, bivšeg funkcionera Resora državne bezbendosti

10. jun 2024.

Milan Radonjić tužio Slavko Ćuruvija fondaciju

Bivši načelnik beogradskog centra Resora državne bezbednosti, Milan Radonjić, jedan od četvorice optuženih za ubistvo Slavka Ćuruvije koji su u februaru oslobođeni odlukom Apelacionog suda, tužio je Slavko Ćuruvija fondaciju zbog saopštenja u kome smo izrazili neslaganje sa tom presudom. Zbog povrede ugleda i časti, Radonjić od Fondacije traži odštetu od 500.000 dinara.

03. jun 2024.

Narativno novinarstvo, multimedija i priča o razotkrivanju kol-centra: Završena deveta Škola digitalnog novinarstva

Trećom radionicom na kojoj je o narativnom novinarstvu u doba veštačke inteligencije govorio Branko Čečen, o multimediji mentorka Lamija Alečković, a nekadašnja polaznica ŠDN i novinarka CINS-a Ivana Milosavljević o istraživačkoj priči o kol-centru i kupovini glasova vladajuće stranke, završena je deveta Škola digitalnog novinarstva u organizaciji Slavko Ćuruvija fondacije

22. apr 2024.

Novinarska etika, tehnike istraživanja i intervjua, multimedija: Održana druga radionica Škole digitalnog novinarstva

Devet polaznica i polaznika devete generacije Škole digitalnog novinarstva Slavko Ćuruvija fondacije učestvovalo je na drugoj radionici u Beogradu, na kojoj se govorilo o istraživačkom i digitalnom novinarstvu, naprednom pretraživanju, digitalnoj bezbednosti novinara, medijskoj etici, multimediji i vođenju intervjua

15. mar 2024.

„Kreira se atmosfera u kojoj je moguće da novinari postanu legitimna meta“: Gošće N1 o učestalim napadima (VIDEO)

IZVOR N1

Monitoring napada tabloida na kritičke novinare i medije koji je uradila Fondacija Slavko Ćuruvija ukazuje da je već 17 novinara napadnuto u ovoj godini. Pored toga, tokom prošle godine u 628 tekstova bilo je 884 napada na nezavisne novinare i medije. Danica Đokić iz Fondacije smatra da se aposlutno kreira jedna nedopustiva atmosfera u kojoj je moguće da novinari postanu legitimna meta, dok je novinarka N1 Vanja Đurić ocenila da "društvo nikada nije naučilo šta je posao novinara".

13. mar 2024.

Analiza SĆF: Kritički mediji 884 puta na meti tabloida tokom 2023.

Piše Ivana Predić

Analiza napada na medije i novinare na portalima Informera, Srpskog telegrafa, Aloa, Večernjih novosti i Kurira, koju je radila Slavko Ćuruvija fondacija, pokazala da su najviše napadani N1, Nova i Danas. Napadi na medije i novinare često rezultat kampanje koju vode istovremeno i tabloidi i političari

21. feb 2024.

U mraku kriminalne države

Razgovarao Dragan Stošić
IZVOR NUNS

Mi smo u jednom mraku, u jednoj kriminalnoj državi. Poslednjih meseci, zaista prisustvujemo jednoj kulminaciji te kriminalizacije, i kad pričamo o izborima, i zloupotrebi pravosudnog sistema

21. feb 2024.

Kada država ubija

Piše Ivana Nikoletić
IZVOR NUNS

Jedna od poruka ovog slučaja je da ako država hoće da te ubije, ubiće te i niko za to neće odgovarati. Tu nije samo slučaj Slavka Ćuruvije u pitanju, mnogo je procesa u kojima su ovi isti i slični ljudi na kraju oslobađani i vrlo retko je, samo u slučaju ogromnog međunarodnog pritiska, dolazilo do neke osuđujuće presude, kao u slučaju ubistva Zorana Đinđića i Ivana Stambolića

21. feb 2024.

PRESUDA SVIMA, PRAVDA NIKOME

Piše Uglješa Bokić
IZVOR NUNS

Svi nerešeni slučajevi ubistava i napada na novinare su najdrastičniji primeri jer je u pitanju napad na život; pokazuju da nema kraja, ali desio se predmet ubistva Slavka Ćuruvije u kome smo stigli do kraja, u neprimerenom roku, sa nedostatkom dokaza i do toga da se donosi oslobađajuća presuda posle više od dve decenije. To je dosta poražavajuće za državu