
Ruski predsednik Vladimir Putin neće održati svoju tradicionalnu televizijsku konferenciju za novinare na kraju godine, prvi put posle 10 godina.
Premijer Poljske Mateuš Moravjecki posetio je krajem novembra Kijev, odakle je pozvao ceo „slobodan svet“ da podrži Ukrajinu u ratu sa Rusijom, uz ocenu da može biti samo jedan ishod rata – ili će Ukrajina pobediti ili će Evropa izgubiti. Odmah nakon njegove posete, na Telegramu se proširila fotografija na kojoj se vidi premijer Poljske ispred spomenika Stepanu Banderi. Ruski Telegram kanal Ненасытный Гардемарин („Insatiable Gardes-Marine”) podelio je i izjavu poljskog premijera koju je navodno dao kada je odao počast Banderi: „Sećanje na ovog velikog borca protiv Rusa ostaće zauvek u našim srcima. Bandera je oduvek bio veliki prijatelj poljskog naroda.“
Od početka rata u Ukrajini, Kremlj strogo kontroliše narativ i, posledično, gotovo sve medije u zemlji. Pristup zapadnim medijima i ruskim medijima koji ne podržavaju vladu Vladimira Putina onemogućen je ili ograničen. Od 24. februara u Rusiji je blokiran ili ograničen pristup hiljadama sajtova, među kojima su i internet stranice ruskih nezavisnih i svetskih medija, poput BBC-a, Slobodne Evrope, Glasa Amerike, Dojče velea, kao i organizacija za ljudska prava. Blokirani su i Fejsbuk i Instagram, kojima se može pristupiti jedino preko virtuelne privatne mreže (VPN). Mnogi mediji koji nisu pod kontrolom režima bili su primorani da obustave rad zbog rigidnog zakona čiji je cilj potpuna cenzura izveštavanja o ratu u Ukrajini.
Dramatični incident od pre 10 dana kad su dve rakete pale na poljsku teritoriju i ubile dvoje ljudi prebrzo je nestao iz vidnog polja o ukrajinskom sukobu.
Tabloid Informer, osim po širenju prorežimske propagande, poznat je i kao veoma naklonjen Rusiji i ruskom predsedniku, što ni urednik Dragan J. Vučićević ne osporava. Ipak, zasmetalo im je što su se našli u bazi EUvsDisinfo, bazi medija u čijim tekstovima o Rusiji su uočene razne manipulacije i dezinformacije. Tačnije, tvrde da je baza napravljena skoro da bi beležila manipulacije u vezi sa ratom u Ukrajini, ali da su tu popisani tekstovi Informera još iz 2019. godine koji nemaju nikakve veze sa Ukrajinom te da EU pokušava da ih „satanizuje”. Ipak, to nije tačno - baza postoji od 2015. godine i u njoj su od tada zabeležene brojne manipulacije, između ostalih, Informera, Pinka, Večernjih novosti, Kurira, B92, Sputnika i drugih medija.
Tokom ove godine u Evropi je zabeleženo više od 200 raznih napada na novinare, a novinarke su najviše na udaru, izjavila je Maja Sever, predsednica Evropske federacije novinara (EFJ), drugog dana međunarodne konferencije Medijske organizacije jugoistočne Evrope (SEEMO).
Oleg Nikolenko, zvanični predstavnik Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine, pozvao je Srbiju da ne dozvoli, kako je naveo, emitovanje propagandnog kanala Raša tudej (RT).
Prošlog tjedna ruske trupe su se povukle iz Hersona na jugu Ukrajine i sa zapadne obale Dnjepra. Povlačenje Rusa iz tih dijelova predstavljeno je kao velika pobjeda za Ukrajinu, što je vjerojatno bilo nezgodno za ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše Sky News.
Ukrajinska vojska opozvala je akreditacije nekolicini zapadnih novinara posle njihovog izveštavanja iz Hersona, posle povlačenja ruskih snaga iz tog grada, rekli su ukrajinski zvaničnivi u ponedeljak.
Raskrikavanje je analiziralo više od 4.000 tekstova o ratu u Ukrajini koji su od početka februara do kraja jula objavljeni u Večernjim novostima, Informeru, Srpskom telegrafu, Blicu i listu Danas. Od tog broja, oko 1.600 tekstova (40 odsto) ocenjeno je kao pristrasno prema nekom od aktera - Rusiji, Ukrajini ili Zapadu. U tom uzorku dominiraju tekstovi koji su pozitivno intonirani ka Rusiji i negativno intonirani ka Zapadu.

TV prilog emitovan na radikalnoj desničarskoj televiziji “One America News” (OAN) u kojem voditelj Pirson Šarp prezentuje svoju konspirativnu teoriju o “lažnom ratu u Ukrajini”, postao je viralan na Fejsbuku u Srbiji. Šarp je u prilogu uvezao neke odavno dekonstruisane dezinformacije sa mnoštvom neosnovanih optužbi na račun američkog milijardera i filantropa Džordža Sorosa i predsednika SAD Džoa Bajdena. Njegovo izlaganje obliluje nelogičnostima i nedovršenim argumentima koji se ne oslanjaju na činjenice.

„Idući broj objavit ćemo na ruskom i ukrajinskom jeziku. U Ukrajini nikad nismo vidjeli neprijatelja, niti ukrajinski jezik smatramo jezikom neprijatelja“, tako je odmah po početku ruske invazije na Ukrajinu reagirao Dmitrij Muratov, osnivač moskovskog lista Novaja gazeta. Muratov je tom prilikom, u ime uredništva lista, izrazio solidarnost s Ukrajinom i najavio da niti u ratnim okolnostima neće odustati od aktivnog otpora režimu Vladimira Putina. Inače, ovaj kritički intonirani list, kad bismo morali uspoređivati, po svojoj beskompromisnosti i profesionalnosti sličan je kod nas upokojenom Feral Tribuneu. Okolnosti su ipak, poprilično drugačije. Danas svoje tekstove objavljuju pod hashtagom #prostorslobode. A koliko će još dugo, pitanje je.

Afrika je često meta namernog širenja lažnih informacija. Poslednjih godina, desetine pažljivo osmišljenih kampanja upumpale su milione lažnih i obmanjujućih objava u afrički onlajn prostor. Konfuzija koja je usledila u dešifrovanju i razdvajanju činjenica od fikcije imala je korozivni efekat na društveno poverenje, kritičko razmišljanje i sposobnost građana da se angažuju u politici.
Voditelj ruske televizije RT Anton Krasovski otpušten je zbog poziva upućenih ovog vikenda da se "spale" ukrajinska deca koja su smatrala Moskvu okupatorom za vreme Sovjetskog Saveza.

Međunarodna federacija novinara (IFJ) i Evropska federacija novinara (EFJ) smatraju neprihvatljivim zastrašivanjem objavljivanje imena novinara sa Zapadnog Balkana i ostalih delova sveta na sajtu ukrajinske NVO Mirotvorac, gde su označeni kao „propagandisti“ rekli su za sajt Udruženja novinara Srbije (UNS) generalni sekretari ovih federacija.
Ruski sud naložio je hapšenje bivše novinarke ruske državne televizije Marine Ovsjanikove, javila je novinska agencija Interfaks