
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je da je bila greška Vlade Srbije usvajanje uredbe o informisanju tokom pandemije koronavirusa, zbog čega je tražio od premijerke Ane Brnabić da je ukine.

U nastojanju da diskredituju novinarku Anu Lalić i navode iz njenog teksta o stanju u Kliničkom centru Vojvodine, za sve se odjednom našlo vremena, pa i dobre volje, da se prvi put u prostorije te bolnice puste kamere. Istovremeno, od tabloida smo doživeli da ONI drugima lepe etiketu „lažna vest“, iako su ih 2019. objavili gotovo 1.000 na naslovnim stranama, da kritikuju „rekla-kazala“ novinarstvo i, povrh svega, da apeluju na odgovorno izveštavanje!
Zaključak Vlade (o informisanju stanovništva o stanju i posledicama zarazne bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2),1 s razlogom je protumačen kao izraz namere da se kontroliše tok informacija između zdravstvenih ustanova, gradova i opština sa jedne i medija/građana s druge strane. Bilo da je Vlada stvarno nameravala da uvede cenzuru ili da je reč o nedovoljno promišljenom pokušaju da se suzbije širenje dezinformacija, činjenica je da se pitanja koja se tiču Ustava i zakona ne mogu uređivati kroz zaključke Vlade, čak ni u vanrednom stanju. Stoga, sve i da je neko prekršio zabrane iz ovog Zaključka, koji će posle samo dva dana „na molbu predsednika Republike“ biti ukinut, on zbog toga ne bi mogao da snosi štetne posledice.

Vlada Srbije ili još ne zna kako da završi odavno započeti proces diskreditovanja i proganjanja kritičkih novinara i medija, koji su dovedeni na rub opstanka, ili nije u poziciji da prkosi međunarodnim faktorima koji bi to mogli da joj zamere. Država pritom već dugo zaboravlja da ovako ne može zauvek i da svaka represija neumitno rađa reakciju
Savet Evrope je danas pozdravio odluku Vlade Srbije da povuče zaključak o informisanju o korona virusu, koji je predviđao da informacije u vezi s pandemijom mogu da objavljuju jedino ovlašćeni predstavnici kriznog štaba.

Premijerka Ana Brnabić izjavila je da će Vlada Srbije danas povući Zaključak o informisanju tokom pandemije koronavirusa i to na izričitu molbu predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Premijerka je preuzela krivicu na sebe za donošenje uredbe. "Moja je glupost i moja odgovornost, moja je glupost što to nisam obrazložila, kad smo to doneli", navela je.

Pre pet dana, Vlada Srbije je donela Zaključak pod brojem 1295 (objavljen u Službenom glasniku juče), koji kaže da opštine i gradovi, kao ni medicinske ustanove, ne smeju da iznose informacije o epidemiji, već samo Krizni štab za suzbijanje zarazne bolesti COVID-19. Obratite, međutim, pažnju na to šta se još kaže u Zaključku: „Obaveštenja o preduzetim zdravstvenim merama i drugim informacijama koje se odnose na lečenje bolesti COVID-19 (...) , data javnosti od strane neovlašćenih lica ne mogu se smatrati tačnim ni proverenim, uz mogućnost primene propisa koji se odnose na odgovornost i pravne posledice za širenje dezinformacija u periodu vanrednog stanja”.
Čak i u gotovo paničnoj atmosferi indukovanoj višednevnim zastrašivanjem građana licitiranjem predstavnika vlasti i „struke“ sa mogućim uvođenjem 24 časovne zabrane kretanja, dodatno kombinovanoj sa apokaliptičnim porukama nekakvog Kriznog štaba za suzbijanje zarazne bolesti COVID-19, šta god ili ko god to bio, jedan akt Vlade juče je privukao ne malu pažnju javnosti.
Predsednica Odbora Evropskog parlamenta za stabilizaciju i pridruživanje Srbije EU Tanja Fajon rekla je, reagujući na meru Vlade da se centralizuju sve informacije o koronavisu, da vanredno stanje ne treba da bude izgovor za slabljenje demokratije.

Udruženje novinara Srbije (UNS) pozvalo je Vladu Srbije da povuče Zaključak o informisanju u vreme pandemije COVID-19, kojim se zabranjuje kriznim štabovima opština i gradova da daju informacije u vezi sa zdravljem stanovništva, kazao je predsednik UNS-a Vladimir Radomirović. Predsednik Nezavisnog udruženja novinara (NUNS) Željko Bodrožić ocenio je da se Zaključkom Vlade narušava Ustavom garantovano pravo na potpuno i blagovremeno obaveštenje o pitanjima od javnog značaja.
Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović, oštro je osudio pojavu lažnih vesti koje se putem društvenih mreža šire ovih dana i apelovao na građane da, koliko god mogu, provere tačnost informacije.

Nezavisno društvo novinara Vojvodine zahteva od Vlade Srbije da pod hitno razjasni konfuziju koju je unela u javnost donošenjem Zaključka kojim se navodno reguliše borba protiv dezinformacija u vreme pandemije kovida-19, a za koji medijska zajednica i javnost Srbije otvoreno sumnjaju da je reč o pokušaju uvođenja cenzure javnog informisanja.

Vlada Srbije donela je odluku da je za sve informacije u vezi sa novim virusom korona isključivo zadužen Кrizni štab na čijem je čelu premijerka Ana Brnabić. Brojni novinari saglasni su da je zbog zatvorenih institucija ionako teško doći do zvaničnih informacija, a da će posle ove odluke to biti nemoguće.

Vlada Srbije donela je Zaključak prema kom oni koji prenose informacije „neovlašćenih lica“ u vezi sa lečenjem od virusa korona šire dezinformacije i za to mogu odgovarati. Jedini ovlašćeni da daju informacije su predsednica Vlade, kao predsedavajuća Kriznim štabom, i lica koja ovaj štab ovlasti. Pravnici sa kojima je CINS razgovarao smatraju da vanredno stanje ne opravdava mere koje ograničavaju slobodan protok informacija - pogotovo ne one koje se tiču zdravlja ljudi.

Vlada Srbije usvojila je 28. marta zaključak o informisanju u vreme pandemije novog korona virusa, kojim se obaveštavanje javnosti centralizuje, a svima koji objave informacije koje se odnose na lečenje ove bolesti, a koje su saopštila “neovlašćena lica” preti sankcijama koje važe za period vanrednog stanja.

Medijska i novinarska udruženja uputila su Vladi Srbije predloge mera za ublažavanje negativnih posledica vanrednog stanja po ekonomski opstanak medija i zaštitu radnih prava novinara i medijskih radnika, kako bi se osigurao nesmetan protok informacija i potpuno i pravovremeno informisanje javnosti.
Osiguravanje nezavisnosti Regultornog tela za elektronske medije (REM), finansiranje javnih servisa prevashodno kroz naknade koje bi plaćali građani uz smanjenje udela komercijalnog finansiranja i povećanje transparentnosti uticaja države na medijskom tržištu samo su neke od tačaka nove Strategije razvoja sistema javnog informisanja (tzv. Medijska strategija), koji treba da doprinesu ukupnom smanjenju političkog uticaja na medijsko tržište.
Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je na panel-diskusiji o učešću medija u izbornom procesu da je medijska situacija u Srbiji bolja nego što je bila 2011. godine, odbacivši tvrdnje da u medijima u Srbiji nikada nije bilo gore.