Internet se mora zaštititi i njega moraju da zaštite vlade, civilno društvo, sami novinari i medijske kuće, ključne su poruke početka trodnevne međunarodne i regionalne konferencije „Dolazak u digitalno doba: Sloboda izraza“, koju u Beogradu, u sali Kinoteke, organizuje OEBS
Internet je sloboda uređivanja, a mi stojimo na raskrsnici budućnosti Interneta. Internet mora da se oslobodi, jer se na njemu sada podižu električni zidovi, i on se usitnjava. Pristup informacijama, uređivačka nezavisnost, zaštita izvora i sloboda govora su tradicionalne vrednosti medija i novinarstva koje se moraju zaštititi danas i na Internetu. Internet se mora zaštititi i njega moraju da zaštite vlade, civilno društvo, sami novinari i medijske kuće, ključne su poruke početka trodnevne međunarodne i regionalne konferencije „Dolazak u digitalno doba: Sloboda izraza“, koju u Beogradu, u sali Kinoteke, organizuje OEBS. Konferenciju su jutros otvorili predstavnica OEBS-a za slobodu medija Dunja Mijatović, srpski ministar za kulturu i informisanje, Ivan Tasovac, šef OEBS-a u Srbiji Piter Burkhard, uz predstavnike donatora – holandske ambasade i fondacije SHARE. KoSSev uživo prati ovu konferenciju.
Mijatović je uputila kritiku vladama, uključujući i one iz regiona, koje se, kako je naglasila, „kreću u pogrešnom smeru“ kada je u pitanju obezbeđivanje i osiguravanje slobode govora, danas najvidljivije na Internetu, jer pokušavaju da cenzurišu objavljivanje i razmenjivanje informacija i „usitnjavaju“ svetsku mrežu pod izgovorom bezbednosti građana.
„Vlada ima ulogu da osigura građanima da žive u sigurnom okruženju, ali ne sme da postoji dilema slobode i demokratije na jednoj strani, nasuprot bezbednosti, sa druge, već i jedno i drugo,“ naglasila je Mijatović. Ali se vrlo često u zemljama vidi da je bezbednost izgovor za „utišavanje glasova“, dodala je.
Mijatović je govorila i o konkretnim primerima pritisaka na novinare i urednike i sprečavanja širenja slobode govora i profesionalnog obavljanja njihovih zadataka, pre svega kroz slučajeve zastrašivanja, pritisaka da novinari otkriju svoje izvore, kroz institucionalno privođenje i hapšenje na osnovu neosnovanih optužbi, odnosno „izmišljenih slučajeva“.
„Srela sam mnogo ljudi u mnogim zemljama, srećom, ne u našim zemljama – one koji su u zatvoru. Mnogi od njih su još uvek u zatvoru zbog izmišljenih optužbi,“ rekla je Mijatović, navodeći i konkretne primere iz više zemalja regiona, kada je u pitanju pritisak za otkrivanje izvora informacija.
OEBS je više puta snažno podigao glas zbog slučajeva kršenja profesionalnih i ljudskih prava, pre svega zbog ovih slučajeva zastrašivanja i pritvaranja, rekla je predstavnica OEBS-a za slobodu medija.
U svom izlaganju Mijatović se posebno osvrnula na pitanje zaštite privatnosti, naglasivši da se ona na Internetu mora zaštititi, te da pravno rešenje za ovaj medijski prostor nije regulisano.
Ipak, u insistiranju na zaštiti privatnosti, realnost je i da se ona, u postojećim okolnostima neuređenog pravnog okvira, ne može u potpunosti zaštititi. Mijatović je istakla upravo važnost pravnog uređenja prostora svetske mreže.
„Sve ovo ima obeshrabrujući efekat na novinare,“ zaključila je Mijatović.
U napadima na medije, postoji i novi trend, a to su slučajevi napada i zastrašivanja žena novinara. Mijatović je rekla da je njena kancelarija nedavno zabeležila dva takva slučaja.
Novi trend napada na novinare – to su napadi na žene, slučajevi napada na novinare profesionalce, ali i napadi po rodnoj osnovi, pretnje smrću, pretnje silovanjem, pretnje ugrožavanja porodice, napadi na Fejsbuku, objasnila je Mijatović.
U ovim trenucima traje panel o izazovima i uspostvaljanju online medija, na kojem govori više novinara iz Moskve, Budimpešte, Skoplja, Prištine i Beograda. Novinar Faik Ispahiu iz „Internews Kosova“ upravo predstavlja portal iz Prištine „Kallxo.com“.
Foto: Fonet
Žene koje su progovorile o seksualnom zlostavljanju: Kakve posledice ostavljaju senzacionalističko izveštavanje i javni sudski postupak?
Tabloidi brišu tekstove u kojima blate studente zato što moraju da dokažu da su tačni da im ne ugase portale
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.