10. apr 2026.

Međunarodne organizacije: 27 godina od ubistva Ćuruvije bezbednost novinara u Srbiji takva da bi još neko mogao biti ubijen

Na godišnjicu ubistva Ćuruvije, ponovo pozivamo državu Srbiju da ispuni svoju odgovornost da okonča nekažnjivost za ubistvo Ćuruvije. Istovremeno, vlast mora da preduzme koordinisane mere kako bi zaustavila ciklus nasilja nad novinarima u zemlji... Ukoliko vlasti ne budu delovale, snosiće značajnu odgovornost za bilo kakve buduće napade ili ubistva novinara, kaže se u proglasu 10 međunarodnih organizacija povodom obeležavanja godišnjice ubistva Slavka Ćuruvije, zločina zbog kojeg niko nije kažnjen 

Slavko Ćuruvija, prvi broj Dnevnog telegrafa 1996. (foto: Slavko Ćuruvija fondacija / Predrag Mitić)

Saopštenje 10 međunarodnih organizacija prenosimo u celini: 

Dole potpisane organizacije, koje su bile deo nedavne međunarodne misije za slobodu medija u Srbiji organizovane od strane Platforme Saveta Evrope za bezbednost novinara i Media Freedom Rapid Response (MFRR), intenzivno su pratile krizu slobode medija u Srbiji tokom prethodnih godina.

Nakon naše posete Beogradu, upozoravamo da je trenutna situacija u pogledu bezbednosti novinara toliko teška da strahujemo da bi još jedan novinar mogao biti ozbiljno povređen ili čak ubijen ukoliko se hitno ne preduzmu mere da se zaustavi spirala nasilja. 

Ponavljamo zabrinutost visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volkera Turka koji je 9. aprila upozorio na „kontinuirano targetiranje novinara i rastući pritisak na nezavisne medije“, ukazujući „na šire pogoršanje medijskog okruženja“.

Dok se pripremamo da obeležimo još jednu sumornu godišnjicu 11. aprila, naše misli su sa porodicom Ćuruvije i njihovim kolegama u Slavko Ćuruvija fondaciji, koji nastavljaju gotovo trodecenijsku borbu za pravdu i odgovornost za ubistvo novinara.

Ćuruvija, poznati kritičar Miloševićevog režima, ubijen je hicima iz vatrenog oružja ispred svoje zgrade u centru Beograda 11. aprila 1999. godine, tokom NATO bombardovanja Jugoslavije. U danima koji su prethodili njegovom ubistvu, bio je pod nadzorom pripadnika državne bezbednosti. Ubistvo usred dana postalo je jedan od najemblematičnijih slučajeva nekažnjivosti za ubistvo novinara na Balkanu.

Dvadeset godina kasnije, 2019. godine, četiri bivša pripadnika srpskih obaveštajnih i bezbednosnih službi konačno su proglašena krivima za planiranje i izvršenje ubistva, čime je obezbeđena osuđujuća presuda. Ukupne kazne zatvora u trajanju od 100 godina potvrđene su 2021. godine. Međutim, nakon ponovljenog suđenja, u februaru 2024. godine Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je osuđujuće presude i oslobodio četvoricu optuženih.

U oktobru 2025. godine, Vrhovni sud je presudio da su tokom ponovljenog suđenja učinjene značajne povrede odredaba krivičnog postupka, uključujući neosnovano odbacivanje ključnih svedočenja. Odluka Vrhovnog suda objavljena je tek u januaru 2026. godine. Iako je tom odlukom utvrđeno postojanje važnih povreda zakona u odluci o oslobađanju, prema srpskom pravu više nisu moguće žalbe.

Nekažnjivost za ubistvo Ćuruvije, kao i za ubistva Dade Vujasinović i Milana Pantića, predstavlja šokantan primer kontinuiranog neuspeha sistema krivičnog pravosuđa da obezbedi odgovornost za nerazjašnjena ubistva novinara u Srbiji, ali i simbol šireg urušavanja vladavine prava u zemlji i nesposobnosti vlasti da zaštite novinare.

Uprkos ogromnom porastu broja fizičkih napada, pretnji smrću i zastrašivanja novinara tokom prethodne godine, čime se Srbija svrstava među zemlje sa najviše takvih slučajeva u Evropi, u 2025. godini donete su samo tri osuđujuće presude. Ova šokantna statistika ukazuje na šire urušavanje sistema zaštite novinara. Tome dodatno doprinosi neprijateljska i neodgovorna retorika prema nezavisnim novinarima od strane visokih državnih zvaničnika.

Nakon misije 26. i 27. marta, organizovane u okviru Platforme Saveta Evrope za bezbednost novinara i Media Freedom Rapid Response (MFRR), upozorili smo da je trenutna klima za bezbednost novinara i dalje toliko toksična da su šanse za dalju eskalaciju ozbiljnosti napada na novinare opasno visoke. Od tada, lokalni izbori doneli su još jedan ozbiljan skok nasilnih napada na novinare koji izveštavaju sa terena.

Na godišnjicu ubistva Ćuruvije, ponovo pozivamo državu Srbiju da ispuni svoju odgovornost da okonča nekažnjivost za ubistvo Ćuruvije. Istovremeno, vlast mora da preduzme koordinisane mere kako bi zaustavila ciklus nasilja nad novinarima u zemlji, da svojim primerom doprinese smanjenju tenzija i neprijateljstva i da obezbedi da mehanizmi zaštite novinara funkcionišu kako treba. Ukoliko vlasti ne budu delovale, snosiće značajnu odgovornost za bilo kakve buduće napade ili ubistva novinara.

U narednim nedeljama, naše organizacije će objaviti postmisijski izveštaj sa preporukama za zaustavljanje ovog dramatičnog pada slobode medija u Srbiji, koji će biti dostavljen državnim zvaničnicima kao i međunarodnim telima, poput Evropske unije, Saveta Evrope i OEBS-a.

Dok Slavko Ćuruvija fondacija nastavlja svoju pravnu borbu za pravdu, suočena sa tužbama za klevetu od strane sada oslobođenih optuženih, naše organizacije ponovo ističu podršku njihovoj višedecenijskoj borbi za pravdu i svim naporima da se obezbedi odgovornost za ovaj zločin. Dok se sećamo Ćuruvije, podsećamo da nijedan novinar ne zaslužuje da bude zastrašivan, ućutkivan, napadnut ili ubijen zbog obavljanja svog posla preispitivanja i pozivanja na odgovornost nosilaca moći.

Potpisnici:

ARTICLE 19 Evropa

Asocijacija evropskih novinara

Komitet za zaštitu novinara (CPJ)

Evropski centar za slobodu štampe i medija (ECPMF)

Evropska federacija novinara (EFJ)

Free Press Unlimited (FPU)

Index on Censorship

Međunarodni institut za štampu (IPI)

Opservatorija Balkan Kavkaz Transevropa (OBCT)

Reporteri bez granica (RSF)

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend