
Isečak iz emisije iz juna 2025. godine, zbog koje je AMU takođe doneo odluku o zabrani emitovanja u Crnoj Gori (Foto: Snimak ekrana / Informer TV)
„Godina je 2006. Nestala je još jedna država sa mape sveta. Crna Gora i Srbija više nisu ista familija.”
Ovako počinje video, predstavljen kao „dokumentarni film” nazvan „Referendum, priča o izmišljenoj slobodi”, u produkciji Centra za društvenu stabilnost (CZDS), organizacije bliske vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci.
U njemu se obnova nezavisnosti Crne Gore predstavlja kao bolest, izdaja, porodični raspad i posledica „galopirajućeg separatizma”.
U uvodu se kaže da je „vođena svojevrsna ostavinska rasprava nad državom koja je već bila teško obolela”, da „pacijent na kraju nije preživeo”, jer je „bolest bila jača”. Presudio je, kako se navodi, „dug proces razaranja zajedničkog identiteta”, praćen „poslednjom fazom jugoslovenske metastaze jednog istog organizma”.
„Ovo nije samo priča o jednom referendumu. Ovo je priča o postepenom stvaranju novog identiteta. Priča o dve zastave, dva grba, dve himne, dva naroda u jednoj državi. Ali, pre svega, ovo je priča o izdaji. Izdaji zajedničke istorije, tradicije, vere i porodice”, kaže naratorka.
Upravo su ovakve formulacije razlog za odluku crnogorskog regulatora – Agencije za audiovizuelne medijske usluge (Agencija; AMU) – da na šest meseci ograniči emitovanje, tj. „zamrači” kanal Televizije Informer u Crnoj Gori. Istovremeno su crnogorski kanali Prva TV i Adria TV kažnjeni sa po 10.000 evra.
Paralelno s tim, u Srbiji se nižu desetine prijava protiv TV Informer, ali na njih nema ko da reaguje, pošto Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) ne postoji već godinu i po dana.
Napadi na studente i Crnogorce uz veličanje četnika
Dokumentarac CZDS-a nije jedini problematičan na TV Informer.
Još 22 programska sadržaja u kojima nisu poštovani ljudsko dostojanstvo, osnovna prava drugih i koji su podsticali na nasilje i netrpeljivost, uočila je crnogorska AMU od marta ‘25. do maja ‘26. u različitim Informerovim formatima: političkim emisijama, specijalima i prazničnim programima.
AMU je izdvojila sadržaj emisije „Specijal: Blokaderski plan državnog udara i oružanog puča”, emitovane uoči studentskog i građanskog protesta na Vidovdan prošle godine.
Ova emisija okupila je novinare i sagovornike naklonjene režimu SNS: Milomira Marića, Gordanu Uzelac, Dragana J. Vučićeva, Olivera Jakšića, Ivanu Vučićević, Vojislava Šešelja, Branka Babića i Lazara Stiljaka.
Dok je emisija u Srbiji prikazivana na šest kanala, u Crnoj Gori je reemitovana preko Informera.
U njoj su studenti i drugi demonstranti označeni kao „teroristi”, „blokaderi”, „banda”, a neki imenom i prezimenom, uz lične fotografije, kvalifikovani kao „ponosni nacisti” – navodi crnogorski AMU. Prema ovom regulatoru, to što je u ovim emisijama rečeno da bi ih „trebalo pomlatiti” i da bi „dobili batine” predstavlja „eksplicitno opravdavanje i podsticanje fizičkog nasilja prema određenoj društvenoj grupi”.
„Javno etiketiranje i diskreditacija pojedinaca, uz istovremeno opravdavanje nasilja, imaju potencijal da ohrabre neprijateljsko postupanje prema njima. U takvom kontekstu, medij ne djeluje kao neutralni prenosilac informacija, već kao aktivni akter u oblikovanju negativnog i potencijalno opasnog narativa”, zaključuje AMU.

Poruka na kraju videa Centra za društvenu stabilnost „Referendum (II deo) – Priča o izmišljenoj slobodi“, koju AMU vidi kao uznemirujuću (Foto: Snimak ekrana / DKTV)
U Agenciji su problem videli i u veličanju ratnih zločinaca.
Tokom novogodišnjeg i prazničnog programa, prema nalazima Agencije, afirmativno su pominjani Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Nebojša Pavković, bez kritičkog ili distanciranog karaktera, već u afirmativnom i promotivnom tonu.
U emisiji „Specijal”, na Informeru su emitovane pesma „Sprem’te se, sprem’te četnici”, sa stihovima „Zagrmi Draža vojvoda, bacajte bombe četnici”, i pesma „Nad Kraljevom živa vatra seva”, kojom se veličaju četnički komandanti.
U nastavku je lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj govorio o „srpskim izdajnicima”, „oslobođenju Republike Srpske Krajine” i poručio: „Živela Velika Srbija!”
Agencija je ocenila da „u društvima koja su prošla kroz oružane sukobe, javno veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca objektivno vrijeđa dostojanstvo žrtava, produbljuje društvene podjele i doprinosi atmosferi nekažnjivosti i relativizacije zločina”.
U emisiji jutarnjeg programa na Informeru su iznošene i tvrdnje da „crnogorska nacija nikad nije postojala” i da je „crnogorski jezik izmišljen”, uz izraze „milogorci”, „natogorci” i „titogorci”.
Ovim izrazima, stavovima kojima se „savremeni crnogorski identitet predstavlja kao politički konstruisan i antisrpski projekat”, i formulacijama poput „ustaše”, „antisrbi”, „takozvana nezavisnost Crne Gore”, TV Informer osporava crnogorski nacionalni i verski identitet, državnost i jezik, navodi AMU.
„Odgovornost medija ne ogleda se samo u tome da li je sadržaj formalno emitovan, već i u načinu njegove prezentacije, kontekstu i potencijalnom uticaju na publiku”, ističu iz agencije i dodaju:
„U slučaju sadržaja koji podstiču netrpeljivost, opravdavaju nasilje ili glorifikuju ratne zločine, presudan je upravo njihov efekat u javnom prostoru.”
O ovim navodima iz Agencije kažu da su obavestili i srpski REM, ali da nisu dobili odgovor.
U SRBIJI NEMA KO DA OPOMENE MILJENIKA SAVETA REM-a
Stari Savet REM-a ocenio je da je Informer „pružio dokaze” da će objavljivati „kvalitetan i raznovrstan program” i „dati doprinos razvoju društva u oblasti informisanja, kulture i obrazovanja, a pogotovo obezbeđivanjem slobodnog, istinitog, objektivnog, potpunog i blagovremenog informisanja”.
Da je to daleko od istine pokazuje Cenzolovkina analiza prijava protiv Informera i izveštaja stručne službe REM-a koja se bavi nadzorom programa.
Od novembra ’24, otkako Savet REM-a ne postoji, građani i organizacije su se žalili na TV Informer više od 40 puta.
Prijave protiv Informera podnošene su zbog govora mržnje, vređanja, psovki, targetiranja neistomišljenika, kršenja dostojanstva, širenja dezinformacija, pritisaka na pravosuđe, izostanka medijskog pluralizma i drugog.
Stručna služba REM-a je u nekim od tih slučajeva konstatovala brojne povrede Zakona o elektronskim medijima, podzakonskih akata o zaštiti ljudskih prava i prava maloletnika, kao i Zakona o oglašavanju.
Kako je Savetu REM-a istekao mandat, a novi saziv još nije formiran – u Srbiji ne postoji telo koje bi moglo da reaguje na ove prijave i Informeru izrekne odgovarajuće mere zbog kršenja zakona u programu.
Novčane kazne za crnogorske kanale
Dok je Televizija Informer u Crnoj Gori „zamračena” zbog kontinuiranih prekršaja koje je konstatovao tamošnji regulator, crnogorski kanali Prva TV i Adria TV moraju da plate kazne od po 10.000 evra zbog već pomenutog dokumentarca Centra za društvenu stabilnost.
Razlika u merama, kako su objasnili iz Agencije za Cenzolovku, proizlazi iz različitih nadležnosti ovog tela: Informer je program iz Srbije koji se u Crnoj Gori samo reemituje, pa AMU može da ograniči njegovo prikazivanje u skladu sa težinom prekršaja, dok su Prva TV i Adria TV crnogorski emiteri, zbog čega im regulator može izreći novčane kazne.
Prikazivanjem delova filma „Referendum, priča o izmišljenoj slobodi”, ovi kanali omogućili su „iznošenje stavova kojima se podstiče netrpeljivost i diskriminacija po osnovu pripadnosti određenoj nacionalnoj i etničkoj grupi”, navela je AMU.
Agencija je ocenila da se u filmu osporava autentičnost crnogorskog nacionalnog identiteta, da se savremena crnogorska državnost predstavlja kao rezultat „izdaje”, a pripadnici crnogorske nacionalne zajednice kao ljudi koji su se odrekli svog „stvarnog identiteta”.
Posebno je ukazano na završnicu filma – ispisani tekst: „VRAĆAMO SE PO NAŠE!!! NASTAVIĆE SE… JER TEK SMO POČELI!” – uz ocenu da ta poruka, u kontekstu navoda o „institucionalnom udruživanju teritorija” i delovanju „korak po korak, do pravog trenutka”, dobija uznemirujuće značenje i nadovezuje se na narativ o crnogorskoj nezavisnosti kao „nelegitimnom odvajanju”.
Obe televizije osporile su navode Agencije.
Prva TV je tvrdila da dokumentarcem nisu podsticani niti opravdavani nasilje, mržnja, netrpeljivost ili diskriminacija, kao i da pitanja novije istorije Crne Gore ne smeju biti tabu tema. Adria TV je navela da je reč o radu zasnovanom na arhivskim snimcima, javnim izjavama političkih aktera i novinarskom komentaru, odnosno da je to „jedno viđenje” referendumskog procesa, a ne sadržaj čija je svrha podsticanje mržnje.
AMU je na kraju ocenila da sloboda izražavanja štiti i kritičke, provokativne ili uznemirujuće stavove, ali da „nije neograničena” i ne može služiti za javno omalovažavanje određenih grupa građana.
Agencija je zaključila da sadržaj dokumentarca nije ostao u okvirima „kritičkog političkog komentara i autorske slobode izražavanja”, već da je „kroz niz omalovažavajućih konstrukcija i diskvalifikujućih poruka vrijeđao dostojanstvo dijela građana Crne Gore”.
VUČIĆ: CENZURA I STRAH OD DRUGAČIJEG MIŠLJENJA
Odluku Agencije da ograniči emitovanje TV Informer u Crnoj Gori, nakon dokumentarca Centra za društvenu stabilnost, predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je kao „meru cenzure”.
„Mali deo sam tog filma pogledao i (…) nisam video nikakve uvrede. Vidim da oni prete zaustavljanjem televizijskih programa. To je loša, to je nedemokratska odluka, to znači da se plašite drugačijeg mišljenja, to znači da želite da cenzurišete stvari. Ja verujem da Srbija neće donositi takve odluke što se tiče crnogorskih medija”, rekao je Vučić, a preneo Tanjug.
On je istovremeno naveo da se u crnogorskim medijima objavljuju „laž do laži” i da je sve što napišu „protiv Srbije”.
Ova izjava je deo šireg obrasca obračuna srpskih zvaničnika sa medijima. Od 135 verbalnih napada na novinare u maju, u najmanje 15 slučajeva napadnuti su: „crnogorski”, „podgorički”, „milogorski”, „sarajevski”, „prištinski”, „hrvatski” i „ustaški” mediji, koje su srpski zvaničnici predstavili kao „perjanice” ili „medijsko-političke platforme za sprovođenje obojene revolucije”, čiji je interes „rušenje” Srbije i predsednika Aleksandra Vučića s vlasti – pokazao je monitoring Slavko Ćuruvija fondacije.
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Bezdušna ružičasta jutra: Televizije se naslađuju brutalnostima koje mame gledaoce - REM ih još hvali
Žene koje su progovorile o seksualnom zlostavljanju: Kakve posledice ostavljaju senzacionalističko izveštavanje i javni sudski postupak?
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.