Konstantinović ipak ističe da je najbolje rešenje izbor predsednika, jer Srbija ostaje bez funkcionalnog Saveta REM-a u ključnoj godini, koja će, sudeći po informacijama koje su objavili mediji, biti izborna.
Naime, juče je RTS objavio informaciju da će vanredni parlamentarni izbori biti 25. oktobra, a Savet ima važnu ulogu u izbornom procesu, posebno kada je u pitanju objavljivanje izveštaja o monitoringu medija tokom kampanje. Na ovom monitoringu radi stručna služba REM-a, dok konačni izveštaj odobrava Savet.
Sličan scenario sa zakasnelim rezultatima kao u prošlom izbornom ciklusu može nas čekati i ovog puta, budući da stručna služba može da radi monitoring i izradi nacrt izveštaja, ali konačni izveštaj mora da bude odobren od članova Saveta REM-a.
Kako je navela Konstantinović, odluke je tehnički moguće doneti i bez izabranog predsednika i potpredsednika Saveta REM-a, ali ih je nemoguće sprovoditi.
„Svaku odluku, izveštaj i slično mora potpisati predsednik Saveta REM-a, koga u ovom slučaju nemamo. Bez potpisa predsednika, odluke je nemoguće sprovoditi“, navela je Konstantinović.
Iz tog razloga, kako je istakla, ne postoji suštinska razlika između Saveta REM-a koji ne postoji i Saveta REM-a koji ni posle tri sastajanja nije izabrao predsednika.
Nepristajanje na kompromis
Zakon o elektronskim medijima, kako je navela, propisuje kada članu prestaje mandat, ali ne predviđa situaciju u kojoj devet članova godinama ne može da izabere predsednika. Zato, prema njenom tumačenju, situacija može da traje u nedogled.
„Mislim da bi bilo lepo da svih osmoro članova izađe pred javnost i kaže: ‘Mi smo članovi Saveta REM-a, imamo obavezu da donosimo odluke i obavljamo poslove koji su nam povereni. Međutim, s obzirom na to da ne možemo da se dogovorimo ko će biti predsednik i zamenik, mi te poslove ne obavljamo’. Videli bismo šta bi javnost rekla“, rekla je Konstantinović.
Ona je predložila žreb kao mogući način izbora predsednika Saveta REM-a.
Žreb je, kako je juče član Saveta REM-a Rodoljub Šabić rekao za N1, bio jedna od opcija koju je i on predložio članovima, ali je odbijena od strane onih koji insistiraju na tome da predsednik Saveta bude Miloš Garić.
„Predložili smo im da promenimo kandidate, da glasamo o drugim ljudima. Odbili su. Predložili smo im da imamo kopredsednike, koji će biti zapravo ljudi koji će naizmenično voditi sednice REM-a, i to je bilo odbijeno. Predložili smo, na kraju, to je moja ideja bila: žreb – izvući ćemo ta dva imena iz žreba i obavezati se za prvog koga izvučemo, kome god pripada, glasaćemo kao za predsednika, za drugog kao zamenika predsednika. I to je odbijeno“, naveo je on.
Šabić je rekao da su na poslednjem sastanku članovi koji podržavaju Garića predložili još dva kandidata, ali da nijedan od njih nije dobio njihovu podršku. Sva četiri glasa su, kako je dodao Šabić, ponovo pripala Gariću, te je, ističe on, jasno da je Garić za njih jedina prihvatljiva opcija.
Ni glas člana iz reda manjina ne menja odnos snaga
Prema Zakonu o elektronskim medijima, Savet REM-a ima devet članova, a za izbor predsednika potrebna je dvotrećinska većina. U sadašnjem odnosu snaga, međutim, četiri člana koja podržavaju Miloša Garića glasaju samo za njega, dok ostala četiri člana nisu uspela da postignu dogovor o kandidatu koji bi dobio potrebnu većinu.
Član Saveta iz reda nacionalnih manjina, kako je objasnila Konstantinović, u takvoj situaciji ne može sam da promeni odnos snaga, jer nijedna strana nema dovoljno glasova da izabere predsednika bez dogovora sa delom druge grupe.
Dok svi članovi ne budu spremni na dogovor, kako je istakla Konstantinović, Savet REM-a je blokiran, a posledice takvog nefunkcionisanja snose i mediji i javnost.
Od beskompromisnih novinara do borbe protiv digitalnog Divljeg zapada: Dokumentarci o medijima i informisanju
Ubistvo u Ulici Slavka Ćuruvije
Grozev: Vrednost FSB izveštaja o zvučnom oružju je nula, duboko je uvredljiv za svakog ko kritički razmišlja
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.