Prethodnih dana određeni broj naloga na platformama kompanije Meta postao je nedostupan ili je ograničen. Meta je potom priznala da su neki nalozi greškom uklonjeni, vratila pogođene naloge i navela da se uvode dodatne mere zaštite. Pozdravljamo ove korektivne mere, kao i angažovanje kompanije Meta u komunikaciji sa pogođenim medijima i predstavnicima civilnog društva.
Međutim, incidenti koji su usledili, uključujući iznenadni priliv hiljada naizgled lažnih pratilaca i druge pokazatelje koordinisanih ili zloupotrebljavajućih aktivnosti usmerenih protiv naloga od javnog interesa, ukazuju na to da osnovna ranjivost i dalje postoji. Slične taktike ranije su pogodile nezavisne medije u Srbiji, gde su koordinisane aktivnosti botova i zlonamerne prijave doprinele suspenziji naloga.
U ovom trenutku ne postoje potvrđeni dokazi o tome ko stoji iza nedavnih aktivnosti u Albaniji, niti dovoljno dokaza da se zaključi da su svi pogođeni nalozi bili meta istog mehanizma ili deo jedinstvene operacije. Zbog toga se svaka tvrdnja o odgovornosti političkih, državnih ili drugih aktera mora zasnivati na nezavisno potvrđenim dokazima.
Ipak, širi razlog za zabrinutost u pogledu slobode medija sasvim je jasan. Način na koji su osmišljeni mehanizmi za prijavljivanje sadržaja, zaštitu autorskih prava i automatizovano očuvanje integriteta na onlajn platformama ne sme omogućiti da oni budu zloupotrebljeni kao oružje protiv upravo onih novinara, medija i glasova građana koje bi trebalo da štite. Kada zlonamerna aktivnost usmerena protiv određenog naloga dovede do njegovog ograničavanja ili uklanjanja, postoji opasnost da mere platforme dodatno pojačaju posledice prvobitnog napada. Ometanje rada ovih kanala na taj način može ugroziti slobodu izražavanja, medijski pluralizam i pristup javnosti informacijama.
Evropski akt o slobodi medija ukazuje na značaj zaštitnih mera u ovoj oblasti tako što zahteva da, kada je reč o pružaocima medijskih usluga koji ispunjavaju propisane uslove na veoma velikim onlajn platformama, razlozi za uvođenje ograničenja budu unapred navedeni, da medijima bude omogućeno da se izjasne, da se njihovim pritužbama da prioritet i da se, u slučajevima ponovljenih ograničenja, obezbedi smislen dijalog. Iako Albanija još nije članica Evropske unije, ove mere predstavljaju važno merilo odgovornosti platformi i standarda kojima zemlje kandidati teže.
Posledice ovakve zloupotrebe mehanizama onlajn platformi naročito su ozbiljne u politički osetljivim ili represivnim okruženjima, u kojima novinari, nezavisni mediji i građanski akteri izveštavaju o protestima, odgovornosti vlasti i drugim pitanjima od velikog javnog interesa. Za manje medije i građanske inicijative društvene mreže mogu predstavljati i glavni način komunikacije sa publikom. Takve okolnosti zahtevaju od onlajn platformi da preduzimaju mere sa povećanom pažnjom.
Vraćanje greškom uklonjenih naloga jeste neophodno, ali samo po sebi nije dovoljno. Platforme čiji sistemi sve više određuju domet novinarstva i izražavanja stavova od javnog interesa imaju odgovornost da obezbede da ti sistemi budu bezbedni, transparentni i otporni na manipulacije, kao i sposobni da zaštite osobe koje su mete koordinisanih digitalnih napada i očuvaju pristup pouzdanim informacijama.
Akt Evropske unije o digitalnim uslugama odražava ovo načelo tako što zahteva od veoma velikih onlajn platformi da ublaže sistemske rizike koji ugrožavaju osnovna prava i javnu debatu. Iako je Albanija i dalje zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ovi standardi predstavljaju važno merilo odgovornosti platformi.
MFRR i SafeJournalists pozivaju kompaniju Meta i druge velike platforme da obezbede:
- da novinari, mediji i nalozi od javnog interesa koji su meta zlonamernih aktivnosti trećih lica ne budu kažnjeni zbog takvih aktivnosti;
- da potencijalno pogrešna ograničenja sadržaja ili naloga budu podvrgnuta brzoj i smislenoj proveri koju će sprovesti ljudi;
- da novinarima i medijskim organizacijama suočenim sa suspenzijom naloga, koordinisanim napadima ili drugim ograničenjima koja mogu ometati izveštavanje u javnom interesu bude dostupan jasno utvrđen kanal za brzo rešavanje problema, uz prioritetnu proveru koju obavljaju ljudi i obrazložene odluke, umesto da budu prinuđeni da se oslanjaju isključivo na standardne postupke za prijavljivanje i podnošenje žalbi dostupne korisnicima;
- da platforme istraže koordinisane prijave, napade botova, zloupotrebu autorskih prava i druge pokušaje manipulisanja sistemima za sprovođenje pravila;
- da uvedu odgovarajuće proaktivne zaštitne mere i mere za ublažavanje rizika kako bi zaštitile medije i naloge od javnog interesa koji su izloženi povećanom riziku.
Takođe pozivamo kompaniju Meta da javnosti, makar u zbirnom obliku, saopšti rezultate svoje analize nedavnih slučajeva u Albaniji i predstavi mere preduzete radi sprečavanja sličnih incidenata.
Mreža SafeJournalists i partneri MFRR-a nastaviće da prate razvoj događaja u Albaniji i na širem području Zapadnog Balkana, kao i da pružaju podršku novinarima, medijskim radnicima i građanskim akterima koji se suočavaju sa pretnjama, zastrašivanjem ili ometanjem rada.
Potpisnici
Partneri Mehanizma za brzi odgovor na kršenje slobode medija (MFRR)
Evropska federacija novinara (EFJ)
Free Press Unlimited (FPU)
OBC Transeuropa (OBCT)
Evropski centar za slobodu štampe i medija (ECPMF)
Mreža SafeJournalists
Udruženje novinara Albanije
Udruženje novinara Kosova
Udruženje novinara Makedonije
Udruženje BH novinari
Hrvatsko novinarsko društvo
Nezavisno udruženje novinara Srbije
Sindikat medija Crne Gore
Reporteri bez granica (RSF)
Mreža za izveštavanje o različitosti (RDN)
Međunarodna federacija novinara (IFJ)
14 filmova, dokumentarnih filmova i TV emisija za preporuku novinaru
Silovanje ili cenzura: Na šta to smrdi Pepe le Tvor?
Od beskompromisnih novinara do borbe protiv digitalnog Divljeg zapada: Dokumentarci o medijima i informisanju
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.