

„Bomba” za mozak ili lek za stres, fikcija ili realan život, promocija nasilja ili beg od teških tema? Kako god shvatili rijalitije, oni intrigiraju javnost i krše sve etičke i medijske norme. Zahvaljujući REM-u, tuče, pretnje ubistvom, vitlanje pištoljem prolaze nekažnjeno, te vlasnici Hepija i Pinka mogu da nastave da zarađuju na brutalnosti. Oni ponovo najavljuju rijalitije, dok u skupštinskoj proceduri od 2019. čeka zahtev za ograničavanje njihovog emitovanja, koji koči i Ministarstvo kulture i informisanja

Igor Novaković, trećeokrivljeni u procesu zbog paljenja kuće novinara Milana Jovanovića, branio se na današnjem suđenju da je bio neuračunljiv jer je bio pod „bensedinima“. Do detalja, dostojnih rijaliti programa, opisivao je i kako ga je policija, navodno, nezakonito ispitivala i primoravala da prizna da je učestvovao u sprovođenju naloga Dragoljuba Simonovića, bivšeg predsednika Opštine Grocka i visokog funkcionera Srpske napredne stranke, da se napadne novinar koji je istraživao korupciju i o tome pisao.

Aplikacija kompanije Epl, načelno dizajnirana da prepoznaje slučajeve seksualnog zlostavljanja dece, vlastima ostavlja prostor za cenzuru, prisluškivanje i progon. IPI procenjuje da, bez obzira na moguće dobre namere Epla, one nose rizik od lančane reakcije praćenja i prisluškivanja mnogih pojedinaca, uključujući i novinare

Ruska tajna služba je podmetnula lažnu vest o tome kako je sida stvorena u američkoj laboratoriji. Istoričari su to dokazali, ruski obaveštajci priznali, ali to nije smetalo da se ta teorija zavere širom sveta zapati i doživljava kao nepobitna činjenica. Isto kao i glasine o tome da je koronavirus zapravo proizveden u američkoj i/ili kineskoj laboratoriji, a u koje komotno veruje veliki deo stanovnika Srbije

Umesto da se projekat „Vaše pravo da znate – Pančevo“, za koji je na medijskom konkursu Grada Pančeva 2019. godine portal epancevo.rs dobio iz budžeta 3,1 milion dinara, bavi suzbijanjem predrasuda i širenjem tolerancije, kako je u projektu navedeno, ovaj portal je odabrao da se obračunava sa novinarima, medijima, lokalnim privrednicima i političarima koji im nisu po meri.

Posle tužbe izdavača Kurira, koji od četiri medija i jedne NVO traži apsurdnih 11 miliona dinara zbog pisanja o lažnim vestima i govoru mržnje tog prorežimskog tabloida, stručnjaci podsećaju da mediji ovakve postupke teško mogu da podnesu. Čak i ako ne budu osuđeni, mediji moraju odmah da plate takse i advokate, da ulažu veliko vreme i energiju u ovakve procese, a povratak uloženog novca može da potraje godinama

Tužbom protiv medija i NVO, od kojih traži 11 miliona dinara, Kurir se pridružio trendu podnošenja SLAPP tužbi kojim nastavlja da vrši pritisak i zastrašuje novinare, urednike i izdavače medija, odnosno da ugrožava medijske slobode i informisanje u javnom interesu, kaže se u reagovanju Slavko Ćuruvija fondacije

Medije i NVO izdavač Kurira tuži Privrednom sudu „zbog povrede poslovnog ugleda“. Cenzolovka tužena zbog prenošenja teksta sa sajta NUNS-a koji govori o istraživanjima Raskrikavanja i Centra za interkulturnu komunikaciju o govoru mržnje i lažnim vestima na naslovnim stranama pet tabloida, među kojima je i Kurir

Javnost je često ili nezainteresovana ili čak sklona osuđivanju žrtve seksualnog nasilja, institucije na lokalu ne rade svoj posao, a nije lako naći ni sagovornike koji razumeju ovakve teme, prenose za Cenzolovku svoja iskustva novinarke lokalnih medija. Neke od njih su i same bile pod udarom nasilnika, ali je i tada solidarnost novinara i javnosti izostala

Ivana Mastilović Jasnić, novinarka Blica, koja je kroz ispovest Milene Radulović obelodanila optužbe mladih glumica da ih je Miroslav Aleksić seksualno zlostavljao, smatra da se tužbom protiv nje vrši pritisak kojim žele da je zaustave. I Milutin Jeličić Jutka tužio je Ivanu Mastilović Jasnić zbog tekstova o zlostavljanju Marije Lukić – do sada 38 puta