15. dec 2020.

Pooštravanje kontrole vlasti nad uređivanjem RTS i RTV

Budžetske dotacije koje Vlada Srbije predlaže za javne servise Radio-televiziju Srbije i Radio-televiziju Vojvodine u narednoj 2021. godini samo su još jedan od vidova pritisaka vlasti na uređivačku politiku i način finansijske kontrole ovih medijskih kuća, ocenjuju sagovornici Danasa.

Foto: Cenzolovka

Dopunama Zakona o javnim medijskim servisima, koje je Vlada Srbije dostavila Skupštini na usvajanje, predviđeno je da RTS i RTV i u 2021. godini dobijaju dotacije iz budžeta.

Pre toga bile su predložene i izmene koje bi se odnosile na povećanje iznosa takse koju građani plaćaju kao pretplatu za RTS i RTV sa 255 na 299 dinara, a nije jasno da li država planira da sprovede oba ova predloga – i povećanje taksi i dotacije iz budžeta.

Kako je predlog tog zakona obrazložila Vlada, sadašnja visina takse od 255 dinara na mesečnom nivou nije dovoljna da ta dva javna medijska servisa, „nesmetano i u kontinuitetu obavljaju svoju osnovnu delatnost“.

Navedeno je da je RTS u 2019. godini ostvario prihod od taksi 7.422.407.000 dinara, a RTV 1.658.172.306 dinara, i da je zato predviđeno da se pored takse u 2021. godini izdvoje i sredstva iz republičkog budžeta, kako bi bio obezbeđen stabilan sistem finansiranja javnih medijskih servisa i njihova nezavisnost, a da se istovremeno „vodi računa i o ekonomskoj moći građana“.

Gordana Suša, novinarka i nekadašnja članica Saveta REM-a, kaže da je to nastavak pravca u kome ide ova država na čelu sa naprednjacima, da se sve radi suprotno evropskim zakonima i pravilima.

– To je totalni atak. Vučić je u početku nastojao da uništi RTS kada je govorio da će ukinuti pretplatu. Onda je shvatio da to ne može tako lako, pa je pretvorio Pink u svoju TV Bastilju, a zatim i Happy, i Prvu i sve nacionalne frekvencije. RTS je u odnosu na njih malo dete. Postoje države, kao što je Švedska, koje isto iz budžeta finansiraju javni servis ali tamo političari ne smeju da progovore bilo šta na račun uređivanja i vođenja tih kuća. Fakat je da u većini zemalja finansijska nezavisnost i nezavisnost u donošenju odluka govore o visini i kvalitetu neke institucije a RTS odavno nije nezavisan, navela je Suša.

Ona dodaje i da o tome da u RTS-u davno nema nezavisnosti svedoči i način na koji se biraju članovi Upravnog odbora kao i struktura Regulatornog tela za elektronske medije (REM).

– Za Upravni odbor biraju se podobni članovi, kao i za REM, to je sistem spojenih sudova. I na kraju RTS predlaže, kao nagradu za potpuno devastiranje te kuće, Oliveru Zekić za ponovni izbor člana Saveta REM-a, podsetila je Suša.

Slobodan Arežina, bivši programski direktor Radio-televizije Vojvodine, koji je tu kuću napustio nakon dobijenih sudskih sporova zbog nezakonitog otpuštanja, saglasan je sa ocenom da vlast nastavlja da vrši pritisak na javne servise.

– Naravno da je to još jedna poluga za kontrolu. Pored toga to je i način da se građani dodatno opterete preko budžeta. Čak i kada bi kupovna moć bila veća da građani mogu da plaćaju veće pretplate ne bi donelo veću nezavisnost javnih servisa jer bi država zadržala neku mogućnost kontrole. Dovoljno je da, na primer, država jedan mesec zakasni sa budžetskom uplatom javnom servisu pa da to izazove štrajk u firmi. Niko od rukovodstva to ne želi i onda naravno izbegavaju takvu opasnost time što sadržaj prilagođavaju onome što vlastima odgovara, ističe Arežina.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend