22. mar 2019.

Govor mržnje u komentarima – pogoršanje

nedavno objavljenom tekstu pisali smo o posljedicama koje govor mržnje, u različitim oblicima, može da ima na one kojima je upućen. Ovoga puta fokusirat ćemo se na samo jedan aspekt širenja govora mržnje – komentare na online portalima.

Mogućnost ostavljanja komentara ispod tekstova na portalima i postova na društvenim mrežama otvorila je širok prostor onima koji žele da šire radikalne i ekstremističke, političke i nacionalističke, ideje – anonimno ili pod pravim imenom i prezimenom. I dok je društvene mreže praktično nemoguće regulisati osim prijavljivanjem neprimjerenih sadržaja – a pokazalo se da ni to uvijek nije rješenje, pa i da standardi nisu isti prema svima – za online medije važe drugačija pravila. Ili bi barem trebalo da važe.

Prema Pravilima za komentare posjetilaca online medija, navedenim na internet stranici Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine, urednici moraju voditi računa da u komentarima ne bude uvredljivih sadržaja, govora mržnje i prijetnji, iako komentari nisu urednički sadržaji. Mediji bi, dakle, trebali sami da regulišu ponašanje svojih posjetilaca i oni to čine uglavnom banovanjem korisnika ili uklanjanjem neprihvatljivih komentara. Ali to se ne događa uvijek – nekada zbog nedostatka resursa i nemogućnosti konstantnog nadzora svega što se napiše, a nekada i zbog toga što mogućnost slobodnog komentarisanja, htio to neko priznati ili ne, zapravo povećava čitanost.

Kao još jedan oblik kontrole, većina posjećenijih portala u BiH opredijelila se za obaveznu registraciju korisnika ili je komentarisanje moguće samo preko Facebook profila. To je trebalo smanjiti mogućnost anonimne nasilne komunkacije, ali u praksi nije riješilo problem. Nekoga ko je prekršio pravila komuniciranja ništa ne sprečava da se ponovo registruje, sa druge IP adrese, sa drugim nadimkom i mailom za registraciju, odnosno, da koristi Facebook profil sa lažnim imenom i prezimenom, što u konačnici odgovornost vraća na pravovremenu kontrolu onoga što korisnici postavljaju.

Mehmed Agović, dugogodišnji novinar i analitičar medija, kaže da je ispoljavanje govora mržnje na portalima odavno prisutno, ali je postalo vidljivije razvojem društvenih mreža: „Tome najvećim dijelom pogoduje nedostatak profesionalizma i novinarske etike u uredništvu portala koje se obično ne smatra odgovornim za komentare čitalaca na njihovoj stranici. Nije nepoznato u svijetu, a i kod nas, da se otvaraju online portali samo zbog mogućnosti širenja lažnih vijesti, ali i klevete i govora mržnje, diskvalifikacije npr. političkog protivnika, i sl. Drugi problem je potpuno neuređena zakonska regulativa u tom dijelu medijskog prostora.“

Poražavajući podaci

Vijeće za štampu BiH je u periodu od 17. avgusta do 18. novembra 2018. godine vodilo kampanju „STOP! Govor mržnje“ koja se odnosila upravo na monitoring komentara posjetilaca online medija. Sličnu kampanju Vijeće je imalo i pred izbore 2014. godine, kada su u 42 online medija tokom tri mjeseca zabilježena 1.442 slučaja govora mržnje i huškanja. U 2018. rezultati su mnogo lošiji, čak i kad se u obzir uzme da su internet sadržaji mnogo lakše dostupni nego prije četiri godine. Kod samo sedam medija, za period od tri mjeseca, zabilježena su čak 2.544 komentara sa neprimjerenim porukama.

„Ključni nalazi ove posljednje kampanje su porazni, u smislu drastičnog porasta govora mržnje u odnosu na 2014. godinu, i ne samo govora mržnje već brutalnosti u izražavanju i spremnosti da se otvoreno, čak i pod punim imenom, bez straha od sankcija upućuju prijetnje neistomišljenicima, smrću, silovanjem ili prebijanjem. Najviše govora mržnje i prijetnji bilo je upućeno prema migrantima, posebno u oktobru mjesecu 2018. povodom događaja u Unsko-Sanskom kantonu. Potom novinarkama, sutkinjama i tužiteljicama, te queer osobama“, kaže Ljiljana Zurovac, direktorica Vijeća za štampu.

Prema njenim riječima, utvrđeno je da pored svakodnevnih postavljača takvih komentara, postoje periodi u kojima se njihov broj drastično povećava, obično „kod namjernih provokacija (uglavnom izazivanih polit-botovima tokom predizborne kampanje), ili nakon nekog od događaja zbog kojih je javnost bila veoma uznemirena.“

Monitori su na sedam portala (Klix.ba, Nezavisne.com, Dnevnik.ba, Oslobodjenje.ba, Vijesti.ba, Radiosarajevo.ba, SportSport.ba) označavali komentare sa sadržajima prepoznatim kao govor mržnje, huškanje ili prijetnje, opominjući autore komentara da je govor mržnje krivično djelo, a ne sloboda govora, te da oni koji šire takve poruke mogu biti i krivično gonjeni. Ostavljali su opomene, uputstva, brisali neprimjerene sadržaje i banovali posjetioce koji su koristili govor mržnje – ponekad ne samo na jednom nego i na više medija.

Zurovac kaže da su pratili djelovanje nadimaka koji su se često pojavljivali sa govorom mržnje, dok su najgore slučajeve prijavljivali policiji. Dodaje da su i ranije često slali prijave SIPA-i i entitetskim MUP-ovima, ali da oni ne mogu ništa učiniti bez naloga tužilaštva – „a to je još uvijek slaba tačka“.

„Nedavno smo imali poziv da dođemo dati izjavu po prijavi koju smo poslali prije nekoliko godina, prijetnje su bile u pitanju. Inspektori su se izvinjavali što je tako kasno reagirano, ali nalog za njihovo djelovanje iz tužilaštva je došao tek sada, nekoliko godina nakon naše prijave. Također smo dobili i nekoliko odbijenica iz tužilaštva, s obrazloženjem da se ne može sprovesti dokazni postupak, mada je utvrđen i identitet postavljača govora mržnje i sadržaj ocijenjen kao takav“, objašnjava Zurovac. „Sve dok ne budemo imali ozbiljno tretirane slučajeve govora mržnje i presude po tom pitanju, bit ćemo u opasnosti da sami sebi zatvorimo i ugušimo slobodu izražavanja koju sada tako beskompromisno zloupotrebljavamo.“

[povezaneprice]

Žalbe Vijeću za štampu

Nevezano za pojedinačne kampanje, građani Vijeću za štampu uvijek mogu da prijave pozive na nasilje, promovisanje govora mržnje ili propagiranje različitih oblika ekstremizma. U 2018. godini Vijeće je zaprimilo ukupno 316 žalbi, od čega su se 72 odnosile na komentare na portalima, uglavnom na govor mržnje. U tri slučaja je utvrđeno da takvog govora nije bilo, dok su u ostalim neprimjereni komentari uglavnom uklanjani a korisnici banovani. Ipak, spornih komentara je u stvarnosti mnogo više – ovo su samo oni koje građani zapravo prijave, a to nije čest slučaj. Prijave u 2018. je podnijelo ukupno osam osoba, a dvije osobe su prijavile čak 62 od 72 komentara.

Zurovac kaže da uredništva moraju shvatiti da se govor mržnje ne smije ignorisati i da je u tom kontekstu veoma važna edukacija novinara, ali i šira društvena akcija na suzbijanju uzroka govora mržnje u koju bi trebali biti uključeni političari, kompanije, obrazovni i pravosudni sistem: „Takvi sadržaji se naročito u ovako kompliciranoj zemlji kao što je Bosna i Hercegovina, ne smiju ignorirati, oni su veoma brutalni i opasni, i ne smije se čekati da neko zbilja životno strada da bi se počelo ozbiljno djelovati“.

Mehmed Agović također ovo vidi kao širi društveni problem: „Web portali su danas efikasan medij u službi etnonacionalističkih politika u BiH za diskvalifikaciju protivnika koji može biti čak i cijeli jedan narod. Govor mržnje je u takvim namjerama neizbježan i taj problem se ne može riješiti u okvirima preporuka Vijeća za štampu. Država mora i ovu vrstu medija uključiti u medijsku regulativu i sankcionisati ih u slučaju trovanja javnosti govorom mržnje, predvidjeti obavezu njihove registracije kao medija za proizvodnju i emitovanje vijesti, odgovornost i javno dostupne podatke o izdavaču, vlasništvu, uredništvu i učiniti ih društveno odgovornim za objavljene sadržaje na stranici uključujući i komentare čitalaca.“

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend