
Poštovana g. Vasiljević, draga Saveta,

Današnji Studio B je imitacija Miloševićeve "TV Bastilje", brutalno laganje, etiketiranje nepodobnih, pretvaranje reporterskog izveštaja u lični komentar, novinari kao politički komesari, televizija kao glasilo partije i ostalih, izjavio je za Danas novinar Zoran Kesić, koji je nekada radio u toj TV kući.
O Barbari Životić, novinarki Studija B, ne prestaje da se priča ni treći dan nakon čuvenog izveštaja sa građanskog protesta održanog u subotu uveče.
Dobronamerni ljudi umeju da ponekad kažu kako svi mi koji kao nešto pišemo, moramo da se čuvamo ove vlasti, jer je ona luda, ali ne i glupa.
Izveštavanje reporterke Studija B Barbare Životić o subotnjem protestu “Stop krvavim košuljama” zbog svoje neprofesionalnosti izazvao je burnu reakciju javnosti. Novinari Raskrikavanja do danas nisu smatrali da su građani obmanuti izveštavanjem reporterke Studija B, odnosno da je svima bilo jasno da je u pitanju pristrasno i izveštavanje koje je obilovalo dezinformacijama. Međutim, urednica Studija B Ivana Vučićević, gostujući danas u jutarnjem programu televizije PRVA, izjavila je da ne zna šta to nije tačno u izveštaju Barbare Životić kao i da su to sve bile “činjenica do činjenice” nazivajući stav novinarke i televizije koju uređuje “slobodnim mišljenjem”. Na sajtu raskrikavanje.rs pročitajte analizu šta je u izveštavanju reporterke Studija B činjenica, a šta ne.
Verovatno je teško zamisliti da novinari, ne tako malog broja medija, koji, kakva god da im je uređivačka politika, ipak vode računa o tome da objavljuju odgovorne i proverene informacije, odluče da se ponašaju potpuno isto kao što se ponašaju novinari bar pet tabloida i tri televizije (od kojih dve imaju nacionalnu frekvenciju, dok je jedna privatna, ali i dalje podleže zakonima ove zemlje, a pritom i obilno koristi gradski novac).

Protest protiv nasilja, koji je predvodila opozicija 8. decembra, i dalje je u žiži javnosti, ali zbog medijskog izveštavanja o tom skupu. Sagovornici N1 su saglasni da je većina medija izvestila o protestu kao u devedesetim godinama. Upozoravaju i da je reakcija predsednika države Aleksandra Vučića na protest zabrinjavajuća.
Uoči važnih izbora za Evropski parlament sledećeg maja, Brisel želi da spreči širenje lažnih vesti preko interneta i društvenih mreža, budući da se političke debate, pa i predizborne kampanje, sve više vode na društvenim medijima.

Na čitave dve strane jučerašnjeg tabloida Srpski telegraf našli su se promotivni tekstovi o hotelu „Putnik“ na Kopaoniku i proizvodima kompanije „TDM“, koji nisu obeleženi kao reklama. Za razliku od tih članaka, prepisanu vest agencije Tanjug o predstavama za decu u „novogodišnjem trolejbusu i tramvaju“ potpisuju kao svoju koju je finansirao grad Beograd. Kompanije i Srpski telegraf nisu odgovorili na pitanja Raskrikavanja.
Što je suđenje koje se vodi zbog ubistva novinara Slavka Ćuruvije bliže prvostepenoj presudi, to su i žučnije rasprave o ulozi novinara u tom postupku i težini koju su pojedini medijski izveštaji imali na određene postupke veća.

Novinar Slobodan Georgiev je, govoreći o granicama slobode govora u javnom prostoru, ocenio da je najveća odgovornost na onima koji upravljaju zemljom, dok marketinški stručnjak Nebojša Krstić ističe da ljudi svakodnevno otkrivaju nove mogućnosti društvenih mreža - kako da ih koriste, ali i zloupotrebljavaju.
Za širenje lažnih vesti u svrhu propagande isključivo krivim vlasnike, menadžment i urednike medija koji prave trule kompromise zarad ličnih interesa, izjavila je FoNetu zamenica glavnog i odgovornog urednika nedeljnika Vreme Jovana Gligorijević, koja smatra da Srbiju odlikuje fenomen lažnih vesti u kojima nema ni trunke neistine.