16. feb 2017.

Medijski trendovi 2017: Verifikacija informacija i virtualna stvarnost

Tehnološke promjene i ekonomski izazovi još uvijek su značajni pokretači medijskih trendova, no ove godine im se pojačano pridružuju politički pritisci i izazovi verifikacije sadržaja. Stručnjaci navode neke od medijskih pojava koje bismo mogli vidjeti ove godine.

Verifikacija informacija

Pojava „lažnih vijesti“ obilježila je kraj prošle i početak ove godine, a mnogi medijski stručnjaci je vide kao priliku za profesionalne medije da ponovo preuzmu primat u kreiranju i distribuiciji vjerodostojnih medijskih sadržaja. Dvije trećine ispitanika nedavnog istraživanja koje je o budućnosti medija proveo Reuters Institute smatra da će kontroverze oko lažnih vijesti ojačati poziciju tradicionalnih medijskih organizacija, no drugi se boje da je povjerenje javnosti u medije toliko poljuljano da će se sasvim okrenuti od vijesti. Novinski izdavači smatraju da je najbolji način borbe sa lažnim vijestima podizanje kvaliteta novinarstva uopšte, te su mnogi već počeli dodatno ulagati u proces fact-checkinga (provjeravanja informacija). Washinton Post je kreirao ekstenziju za browser koja provjerava izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, a stručnjaci smatraju da će do kraja godine postojati stotine sličnih alata za različite teme i geografska područja.

Monetizacija sadržaja

Kao i prethodnih godina, jedno od glavnih pitanja s kojima se suočavaju medijske organizacije je monetizacija sadržaja na webu i odnos sa platformama koje ih prenose i promoviraju, kao što su društveni mediji. Stručnjaci smatraju da je u 2017. došlo vrijeme da se izdavači suoče sa Google-om i Facebookom i ponovno ocijene koliko prihoda dobijaju za sadržaje objavljene i prenesene na tim platformama, a mogu se očekivati i diskusije o pravnom okviru i regulaciji prenošenja sadržaja od strane vlada, što je proces koji je u Evropskoj uniji već započet.

Trećina ispitanika Reutersovog istraživanja, koje je obuhvatilo 150 urednika iz 24 zemlje, izjavilo je da su više zabrinuti za finansijsku budućnost svog medija nego u isto vrijeme prošle godine, što bi moglo rezultirati nizom eksperimenata na polju mobilnih aplikacija i platformi za dijeljenje i promociju sadržaja. Digitalni izdavači povećavaju fokus na modele pretplate i članstva, te sponzoriranog sadržaja, dok se popularnost korištenja reklamnih banera smanjuje.

Platforme

Za 89 posto ispitanika Reutersovog istraživanja, ključno polje razvoja u 2017. će biti video, sa fokusom na razvoj kapaciteta za kreiranje i dijeljenje video sadržaja na društvenim mrežama i korištenje videa za izvještavanje uživo na mrežama.

Jedan od četiri izdavača namjerava eksperimentirati sa tehnologijom virtualne stvarnosti (VR), unatoč činjenici da je produkcija tih sadržaja još uvijek skupa i zahtjevna. Rad na razvoju kvalitetnih VR iskustava i njihovoj dostupnosti cijelom webu sljedeći je korak u primjeni te tehnologije u novinarstvu.

Borba za čitatelje i njihovu lojalnost rezultiraće eksperimentima sa prikupljanjem podataka o čitateljima, segmentacijom publike i sistemima preporuka zasnovanih na registraciji korisnika. Tako BBC uvodi obaveznu registraciju za njihov BBC iPlayer, koji će tako automatski identificirati korisnike po interesima i omogućiti personalizaciju serviranog sadržaja. Očekuje se i povećanje investicija u mobilne i e-mail notifikacije za određene grupe korisnika.

Porast popularnosti aplikacija za slanje poruka, koje su u prethodnoj godini po broju korisnika prestigle društvene mreže, rezultiraće njihovim povećanim korištenjem za plasiranje medijskog sadržaja. CNN, Wall Street Journal, Guardian i Economist su među prvima pokrenuli eksperimente u ovom, tzv. konverzacionom novinarstvu, plasirajući svoje sadržaje na aplikacijama poput Facebook Messengera, WhatsAppa i Snapchata.

Povećana automatizacija ove godine je rezultirala i komercijalizacijom i širom dostupnošću ličnih kompjuterskih asistenata koji reaguju na glas, poput Appleove Siri, Amazonove Alexe, Microsoftove Cortane i Google Assistanta, što nije promaklo medijskim organizacijama. U 2017. možemo očekivati eksperimente koji će prisutnost tih aparata u domovima iskoristiti za promociju vlastitih sadržaja i komunikaciju sa korisnicima. Adobe radi na razvoju tehnologije koja bi putem glasa dobijala komande za uređivanje slika, a očekuje se da će trećina korištenja interneta do 2020. godine biti butem uređaja bez ekrana.

Ovi uređaji dodatno otvaraju internet i za one situacije kada su vam ruke i oči zauzete. Umjetna inteligencija i konverzacijsko korištenje kompjutera postaju mainstream“, smatra autor Reutersovog izvještaja, Nic Newman.

Udaljavanje od tradicionalnih statistika o posjetama

Ovisnost o broju klikova jedna je od najstarijih boljki online novinarstva, a 2017. bi mogla biti godina kada bi se s problemom loših metoda mjerenja kvaliteta novinarstva i zavisnosti od clickbait naslova konačno moglo raskrstiti. Neke novinske organizacije su već počele eksperimentisati sa alternativnim metodama mjerenja koje idu dalje od broja pojedinačnih korisnika i ukupnog broja posjeta, okrećući se mjerenjima koja su šira i sveobuhvatnija, i koja u obzir uzimaju specifičnost određenog sadržaja, angažman publike kojoj je namijenjena i dubinu te interakcije.

Sigurnost i privatnost

Eksperti smatraju da bi 2017. mogla biti godina kada će biometrijske mjere sigurnosti postati široko primjenjivane i za osiguravanje privatnih uređaja i aplikacija. Pametni telefoni već koriste otiske prstiju i skeniranje rožnice za prepoznavanje korisnika, a uskoro ćemo i za pristup kompjuterima koristiti naša lica, otiske prstiju, pa čak i ritam srca i uzorke ponašanja.

Povećan pritisak vlada na tehnološke kompanije i njihove pristupe privatnim podacima korisnika nastavlja biti predmet debate, a enkripcija će se nastaviti širiti na sve mobilne i komunikacijske uređaje.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend