
Godišnji digitalni izveštaj za ovaj deo 2022, obeležen je napadom na Ukrajinu, ali i drugim fenomenima u svetu digitalnih, internetskih medija, od kojih najviše brine nastavak gubitka veze između medija i građana
Sva saopštenja iz regije na jednom mjestu, mogla bi poslužiti i kao odlična baza za analizu određenih društvenih kretanja u zemljama regije.

Nove tehnologije su snažno prodrmale novinarstvo i postale izazov sa kojim se i dalje suočava najveći deo novinara, koji ne uspevaju uvek da isprate sve novine u digitalnoj sferi. Istraživanje o digitalnim kompetencijama novinara, o kojem za Cenzolovku govori dr Snežana Perin Milinković, pokazuje da je neophodna sistemska podrška za ulaganje u tehniku i obuku zaposlenih, posebno kada su u pitanju digitalna bezbednost, provera podataka ili verifikacija fotografija i objava na društvenim mrežama

U eri interneta i onlajn medija i društvenih mreža, društvene mreže pomažu tradicionalnim medijima da dođu do novih pratilaca i šire publike. Osnovne tehnike digitalnog marketinga mogu se primeniti i u novinarstvu, a njihova i primena može nam pomoći da privučemo publiku, kaže Danijela Vujošević, konsultantkinja za digitalni marketing.

Koja je omiljena babaroga neobaveštenih društvenih naučnika, i laika koji se tako osećaju? Masovni mediji. „Uticaj medija (na)...“ je istraživačka hipoteza, ali i izanđala frazetina koja se koristi za objašnjenje ama baš svega skarednog u društvu. Od uspona desnice na političkoj sceni Srbije, preko nečuvene cene malina na lokalnoj pijaci, sve do coktanja zbog one male sa trećeg sprata pošto je minđušom probušila pupak (kako je samo nije sramota). I, ko je kriv? Krivi su mediji, zar ne?
Ulazak u carstvo društvenih mreža sve više čini ljude zaboravnim, pa se tako mnogi posle i ne sećaju šta su čitali, ni šta su radili, a taj osećaj kasnije se širi i na život van interneta, upozoravaju naučnici.
Mladi se sve manje obaveštavaju preko televizije, radija i štampe. Više od 98 odsto njih vesti saznaje preko telefona, internet portala i društvenih mreža, pokazalo je istraživanje Krovne organizacije mladih. Kako to utiče na njihove stavove, posebno o važnim temama?
Tresli se izbori, rodio se Vučić. Usput nam se dogodilo i previše nijansi ekstremne desnice, ali i jedna odvažna leva koalicija u popularno zelenoj boji. Evrovizijskim vokabularom, i šta ćemo sad? Jer, naša skaradna sociopolitička stvarnost je ostala jedna te ista. S druge strane, pustinja ovdašnje medijske stvarnosti je u predizborno doba bila (oprezno) otvorenija prema kandidatima opozicije, simulirajući demokratiju, te iluziju slobode govora i izražavanja u našoj Republici ili javnoj stvari (Res publica). Pa smo posvedočili sporadičnim gostovanjima i onih opozicionih kandidata na prorežimskim i ružičastim medijima, kao i po narajcanim TV debatama – iako sa (ne)opravdanim izostankom Aleksandra Vučića lično.
Klaas Van Dijken je istraživački novinar iz Holandije kojeg je posao početkom maja doveo u Suboticu. On, naime, već mesecima radi na svojoj priči o izbeglicama i migranatima koji se nalaze na ovom području i koji svakodnevno pokušavaju da se domognu neke od država Evropske unije.
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je lavinu viralnih video snimaka na kojima se navodno vidi vojni uspeh - na obe strane. Ali, može li se verovati slikama udara dronova, snajpera i zaseda? DW - proverava.

Morbidan video snimak na kojem dva čoveka obavijaju lepljivom trakom nešto poput drvenog ili gumenog lutka koji izgleda kao ljudsko telo, zaintrigirao je korisnike društvenih mreža nakon što ga je ruska državna televizija emitovala kao dokaz da Ukrajina lažira ratne žrtve. Činjenica je, pak, da se radi o sceni sa snimanja TV serije u Ruskom gradu Vsevološk.

Svet je oduvek bio krcat propagandom. Propagandna mašinerija vlasti Aleksandra Vučića nije ništa novo, već nešto veoma drevno, antičko, srednjovekovno ili krajnje staromodno. Ona je pravilo, a ne izuzetak. Dok stvarni izuzetak, istorijsku novotariju predstavlja nezavisno ili objektivno novinarstvo. I zato ga moramo čuvati kao malo slobode na dlanu

Skoro 44 odsto korisnika interneta u Srbiji misli da pružaoci internet usluga, kompanije koje su vlasnici društvenih mreža i aplikacija za komunikaciju, ne brinu uopšte ili ne brinu na zadovoljavajući način o bezbednosti korisnika interneta, pokazalo je istraživanje koje je sproveo Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS) početkom 2022. godine.