07. okt 2020.

Javni interes

Piše Veran Matić

Izgleda da je trebao da se promeni gradonačelnik Kragujevca da bi u tom gradu nakon šest godina počeo da se primenjuje Zakon o javnom informisanju i medijma. Ignorantski odnos Radomira Nikolića (koji niko iz vlasti nikada nije osudio niti je on lično ni profesionalno sankcionisan!) godinama je lišavao tamošnje medije i novinare novčanih sredstava kojima bi trebao da se štiti i promoviše javni interes.

01. okt 2020.

Dostupnost svega na internetu ubija novinarsku kreativnost

Beta
IZVOR UNS

Vesti koje se pojave danas sutra su već mnogo puta pročitane. Nekada je konkurent novinama bila samo televizija dok sada imamo sve moguće vrste platformi i mnogo veću konkurenciju u radnoj snazi, istakao je novinar i urednik političke rubrike u listu Politika Bojan Bilbija na prvom okruglom stolu “(Dez)informisanje javnosti” u Medija centru Beograd.

29. sep 2020.

MANJE LAGANJA – Preuzmi PROVERI ME ekstenziju

IZVOR Istinomer

Kako bi čitaocima najposećenijih informativnih portala u Srbiji omogućio da lakše prepoznaju neistine i zloupotrebe činjenica u izjavama političara i javnih funkcionera, Istinomer je unapredio svoju ekstenziju za internet pretraživače “Proveri me”.

29. sep 2020.

Manje laganja!

Piše Jovana Prešić
IZVOR Danas

Danas obeležavamo Međunarodni dan prava javnosti da zna, ustanovljen sa ciljem da se ukaže na to koliko je bitno da imamo pravovremene i istinite informacije na osnovu kojih bi trebalo da donosimo odluke – da li o merama prevencije koju ćemo koristiti kako bismo se zaštitili od virusa korona, ili o tome za koga ćemo glasati na izborima.

28. sep 2020.

Poslednji trenuci za prevlast nad tehnologijom?

Piše Ana Martinoli
IZVOR Istinomer

Dokumentarni film The Social Dilemma (Društvena dilema, r. Džef Orlovski), koji je putem platforme Netflix dostupan proteklih nedelja, odmah po pojavljivanju bio je jedan od 10 najgledanijih u Srbiji. Poseban fokus filma usmeren je ka fenomenu dezinformisanja, lažnih vesti, iskrivljenih i manipulisanih činjenica koje direktno utiču na političke procese i društva.

21. sep 2020.

Istina i laži na Fejsbuku: Da li je lek opasniji od bolesti?

Piše Aleksej Kišjuhas

Sveprisutne lažne vesti jesu vrhunski društveni izazov našeg doba, kao i trajna boljka našeg mozga. Ali šta ako one postanu zgodni izgovor za – cenzuru? Da li to cenzurom svega što etiketiramo kao babarogu lažnih vesti zapravo cenzurišemo i sve što se ne uklapa u dominantni politički, ideološki (neoliberalni) i ekonomski (kapitalistički) narativ? I da li to belosvetskim i domaćim autokratama omogućujemo da pod krinkom borbe protiv dezinformacija progone svaku kritičku misao ili istraživački uradak?

11. sep 2020.

Hešteg Cenzura: Kultura otkazivanja ili kultura nove cenzure?

Piše Aleksej Kišjuhas

Pojavljuje se jedna problematična i nekritička praksa brisanja i zabranjivanja ama baš svega što (čak i fiktivno) zamiriše, zavonja ili zabazdi na nekakvu društvenu nepravdu i nejednakost. U liberalnim medijima poput Njujork tajmsa i mnogih drugih, ova kultura za opasnu i zloslutnu nuspojavu ima gušenje svakog slobodnog dijaloga, te razmene drugačijeg i uopšte kritičkog mišljenja

05. sep 2020.

Hruščova: Mediji kreiraju stvarnost u kojoj ljudi žive više nego u svom stvarnom životu

Razgovarala Marija Šajkaš (Njujork)

Svako danas živi unutar svog ličnog sveta i u kontaktu je samo sa svojom ličnom „istinom“. Tako propaganda postaje ne samo političko oruđe nego i deo iskonstruisane stvarnosti, realnost mimo parola i parada. Ono što je za jednu osobu propaganda, za drugu predstavlja celu istinu, smatra Nina L. Hruščova, unuka bivšeg sovjetskog lidera, koja je doktorirala na Prinstonu i predaje u Njujorku. Za Cenzolovku govori o medijima i propagandi, danas tako aktuelnoj, ne samo u odnosima Rusije i SAD

01. sep 2020.

Milivojević: U Srbiji je izgrađen sistem zarobljenih medija

FoNet
IZVOR Danas

U Srbiji je izgrađen sistem zarobljenih medija, a na tržištu dominiraju država, javna preduzeća sa istaknutim partijskim kadrovima i vlasnici industrije oglašavanja, izjavila je FoNetu profesorka Fakulteta političkih nauka Snježana Milivojević, koja smatra da je to kreiralo ambijent u kojem mediji ne mogu da obavljaju osnovnu informativnu ulogu.

28. avg 2020.

Nesuvisle vesti ili: Gde se dede zdrav razum?

Piše Aleksej Kišjuhas

Razmislimo o statistički orijentisanim naslovima u Srbiji kao što su: „Srpska ekonomija u top 10 ekonomija Evrope“, „Srbija druga najsrećnija zemlja u regionu“, „Istraživanja pokazala: Srbi pošteniji od Hrvata“ ... U pitanju je ozbiljno i temeljno zagađenje medijskog prostora smećem nesuvislih podataka i neplauzibilnih rang-lista. Radi se o statistikama koje u prvi mah deluju suvislo, a zapravo ne prolaze ni najbanalnije testove suvislosti i zdravog razuma