Brojne se rasprave na internetu vode oko kontroverznog dokumentaraca u kojem se kritiziraju društvene mreže, njihov utjecaj i ovisnost koju stvaraju.
Mediologija
08. okt 2020.
Izvještavanje o pandemiji COVID-19: Savjeti za novinare i novinarke
Mediologija
07. okt 2020.
Javni interes

Izgleda da je trebao da se promeni gradonačelnik Kragujevca da bi u tom gradu nakon šest godina počeo da se primenjuje Zakon o javnom informisanju i medijma. Ignorantski odnos Radomira Nikolića (koji niko iz vlasti nikada nije osudio niti je on lično ni profesionalno sankcionisan!) godinama je lišavao tamošnje medije i novinare novčanih sredstava kojima bi trebao da se štiti i promoviše javni interes.
Mediologija
07. okt 2020.
Čak tri četvrtine građana primarno se informiše preko društvenih mreža
Mediologija
07. okt 2020.
Sloboda medija u Srbiji kao zec na nišanu
Već 20 godina smenjuju se talasi reformi medijskog zakonodavstva, a pluralizma u medijima je sve manje.
Mediologija
06. okt 2020.
Psiholozi savetuju praćenje vesti do sat vremena dnevno
Istraživanja o posledicama informisanja iz tradicionalnih i onlajn medija na mentalno zdravlje pojedinaca rađena su uglavnom na početku pandemije virusa korona, a fokus se sa mentalnog zdravlja ubrzo pomerio ka posledicama samog virusa.
Mediologija
01. okt 2020.
Dostupnost svega na internetu ubija novinarsku kreativnost

Vesti koje se pojave danas sutra su već mnogo puta pročitane. Nekada je konkurent novinama bila samo televizija dok sada imamo sve moguće vrste platformi i mnogo veću konkurenciju u radnoj snazi, istakao je novinar i urednik političke rubrike u listu Politika Bojan Bilbija na prvom okruglom stolu “(Dez)informisanje javnosti” u Medija centru Beograd.
Mediologija
01. okt 2020.
Reljić: Medijska pismenost pokušaj da se društvo odbrani od loših uticaja
Novinarstvo se tako razvijalo da je moralo da završi u fejk njuzu, ocenio je večeras sociolog i novinar Slobodan Reljić, navodeći da fotografija postaje sve savršenija i "ubistvenija za zdrav razum", zbog čega medijska pismenost posebno u tom segmentu dobija na značaju.
Mediologija
29. sep 2020.
Istraživanje: Trećina građana ne veruje ni jednom mediju, stariji gledaju TV, mlađi na Instagramu

Građani najviše vremena provode na društvenim mrežama, najčešće ih interesuju kratke video forme, skoro nikada ne proveravaju informacije koje su pročitali, a više od trećine ne veruje ni jednom mediju, pokazalo je istraživanje o medijskoj i digitalnoj pismenosti, čiji su rezultati danas predstavljeni.
Mediologija
29. sep 2020.
MANJE LAGANJA – Preuzmi PROVERI ME ekstenziju
Mediologija
29. sep 2020.
Manje laganja!
Danas obeležavamo Međunarodni dan prava javnosti da zna, ustanovljen sa ciljem da se ukaže na to koliko je bitno da imamo pravovremene i istinite informacije na osnovu kojih bi trebalo da donosimo odluke – da li o merama prevencije koju ćemo koristiti kako bismo se zaštitili od virusa korona, ili o tome za koga ćemo glasati na izborima.
Mediologija
28. sep 2020.
Poslednji trenuci za prevlast nad tehnologijom?
Dokumentarni film The Social Dilemma (Društvena dilema, r. Džef Orlovski), koji je putem platforme Netflix dostupan proteklih nedelja, odmah po pojavljivanju bio je jedan od 10 najgledanijih u Srbiji. Poseban fokus filma usmeren je ka fenomenu dezinformisanja, lažnih vesti, iskrivljenih i manipulisanih činjenica koje direktno utiču na političke procese i društva.
Mediologija
24. sep 2020.
Kako se društvene mreže bore protiv neistina o klimatskim promenama?
S obzirom na opasnosti koje dezinformacije i lažne vesti mogu da izazovu, društvene mreže su počele da na različite načine proveravaju istinitost onoga što je preko njihovih platformi objavljeno.
Mediologija
21. sep 2020.
Istina i laži na Fejsbuku: Da li je lek opasniji od bolesti?

Sveprisutne lažne vesti jesu vrhunski društveni izazov našeg doba, kao i trajna boljka našeg mozga. Ali šta ako one postanu zgodni izgovor za – cenzuru? Da li to cenzurom svega što etiketiramo kao babarogu lažnih vesti zapravo cenzurišemo i sve što se ne uklapa u dominantni politički, ideološki (neoliberalni) i ekonomski (kapitalistički) narativ? I da li to belosvetskim i domaćim autokratama omogućujemo da pod krinkom borbe protiv dezinformacija progone svaku kritičku misao ili istraživački uradak?
Mediologija
11. sep 2020.
Hešteg Cenzura: Kultura otkazivanja ili kultura nove cenzure?

Pojavljuje se jedna problematična i nekritička praksa brisanja i zabranjivanja ama baš svega što (čak i fiktivno) zamiriše, zavonja ili zabazdi na nekakvu društvenu nepravdu i nejednakost. U liberalnim medijima poput Njujork tajmsa i mnogih drugih, ova kultura za opasnu i zloslutnu nuspojavu ima gušenje svakog slobodnog dijaloga, te razmene drugačijeg i uopšte kritičkog mišljenja
Mediologija
05. sep 2020.
Hruščova: Mediji kreiraju stvarnost u kojoj ljudi žive više nego u svom stvarnom životu

Svako danas živi unutar svog ličnog sveta i u kontaktu je samo sa svojom ličnom „istinom“. Tako propaganda postaje ne samo političko oruđe nego i deo iskonstruisane stvarnosti, realnost mimo parola i parada. Ono što je za jednu osobu propaganda, za drugu predstavlja celu istinu, smatra Nina L. Hruščova, unuka bivšeg sovjetskog lidera, koja je doktorirala na Prinstonu i predaje u Njujorku. Za Cenzolovku govori o medijima i propagandi, danas tako aktuelnoj, ne samo u odnosima Rusije i SAD
Mediologija
03. sep 2020.
Uzbudljive priče o istraživačkom novinarstvu: Oni su žrtvovali svoj komfor da razotkriju korupciju i nepočinstva
Mediologija
01. sep 2020.
Milivojević: U Srbiji je izgrađen sistem zarobljenih medija

U Srbiji je izgrađen sistem zarobljenih medija, a na tržištu dominiraju država, javna preduzeća sa istaknutim partijskim kadrovima i vlasnici industrije oglašavanja, izjavila je FoNetu profesorka Fakulteta političkih nauka Snježana Milivojević, koja smatra da je to kreiralo ambijent u kojem mediji ne mogu da obavljaju osnovnu informativnu ulogu.
Mediologija
01. sep 2020.
Sve veća zabrinutost za istinitost vesti, političke elite glavni izvor dezinformacija

Većina ljudi primećuje da je na društvenim mrežama i u medijima sve više netačnih vesti, ali se i pored toga postavlja pitanje kako, zaboga, ostali ne vide poplavu namernog ili nenamernog dezinformisanja i odakle im poverenje u neistinite sadržaje, pokazuje najnovije istraživanje Rojtersovog Instituta za izučavanje novinarstva
Mediologija
28. avg 2020.
Nesuvisle vesti ili: Gde se dede zdrav razum?

Razmislimo o statistički orijentisanim naslovima u Srbiji kao što su: „Srpska ekonomija u top 10 ekonomija Evrope“, „Srbija druga najsrećnija zemlja u regionu“, „Istraživanja pokazala: Srbi pošteniji od Hrvata“ ... U pitanju je ozbiljno i temeljno zagađenje medijskog prostora smećem nesuvislih podataka i neplauzibilnih rang-lista. Radi se o statistikama koje u prvi mah deluju suvislo, a zapravo ne prolaze ni najbanalnije testove suvislosti i zdravog razuma



