Ni tri nedelje od zločina nad novinarima u Boru nema optužnice, iako postoje snimci nasilnika 
Sud odbacio Kaićevu tužbu: Novinarka Danasa ima pravo da Kaićev tekst nazove pamfletom 
Od pijace do skupštine: Kako redakcije koriste veštačku inteligenciju 
Marko Somborac: E pa ne može kad tebi dođe 
Vajsman: Direktna veza današnje atmosfere u Srbiji sa onom koja je dovela do ubistva Slavka Ćuruvije 
Šta znači biti medijski pismen i zašto je ova veština, sa razvojem savremene tehnologije, postala tako važna? Šta je spinovanje i kakve su manipulacije moguće u TV montaži? Koje trikove koristi štampa, a koje onlajn mediji da bi privukli što veću pažnju korisnika? Odgovore na ova pitanja nudi emisija “Medijska pismenost” Produkcijske grupe Mreža.
Algoritam koji određuje sadržaj koji se prikazuje korisnicima Fejsbuka, nosi jednu veliku opasnost po razvoj društvene svesti i svestranosti
U četvrtak počinje festival fotografije „Vizuelizator” izložbom Edvarda Kitinga, a istog dana biće održana i tribina pod nazivom „Tabloidna fotografija” o uticaju na društvo i informisanje
Online mediji u Srbiji i Hrvatskoj dijele mnoge zajedničke probleme, što je posebno vidljivo u oblasti financijske održivosti internet portala i političkih i financijskih pritisaka kojima su novinari u ovim zemljama izloženi, rezultati su istraživanja Slavko Ćuruvija fondacije i Udruge za medijsku kulturu H-Alter
„Polako shvatamo da mediji civilnog društva mogu biti značajna alternativa stranačkim i korporativnim medijima koji imaju agendu potpuno suprotnu javnom interesu”
Malo je ljudi kojima u mom poslu zavidim. Pre svega, zato što ovaj posao nije ni iz daleka toliko bajkovit, koliko vam se čini dok ste mladi i neiskusni. Igor Rill je izuzetak. Njemu zavidim. Zato što on živi i radi u bajci. I pri tom, njegova bajka je potpuno realna. On je već deset…
Beograd će 21. novembra biti domaćin uređivačkog maratona posvećenog proširivanju i obogaćivanju sadržaja na Vikipediji iz oblasti slobode medija
Kreiranje alternativne medijske scene i medijsko opismenjavanje građana među najvažnijim su koracima borbe protiv neprofesionalizma u novinarstvu
Mogens Blicher Bjerregard predsjednik je Europske federacije novinara (EFJ) od svibnja 2013. godine, član je Vijeća i ureda Međunarodnog programa za razvoj komunikacija UNESCO-a (IPDC) od 2014. i podpredsjednik International Media Support (IMS) organizacije. Bio je dugogodišnji predsjednik danskog sindikata novinara (DI) koji je vodio od 1999. do 2015. godine i stvorio snažnu organizaciju sa…
Predviđali su da će novine nestati kada se pojavio radio, pa televizija, ali smatram da internet i digitalna revolucija zaista mogu da za pet do deset godina ukinu njihovu papirnu formu.
Sociolog Srećko Mihailović: „Zašto od novinara tražimo ono što ne tražimo od nas samih?“
I, zaista, na profilima naših „prijatelja” nema tuge, nervoze, praznih frižidera, nemaštine, zabrinutosti, sumnje
Evropska asocijacija studenata prava (ELSA) International u saradnji sa Vijećem Evrope već šest godina organizuje pravno-istraživačku grupu[1]
Viktor Ivančić se u javnom prostoru pominje kao jedan od osnivača i urednika Feral Tribunea, splitskog političko-satiričnog nedeljnika, ali to svakako nije dovoljno da se opiše njegov rad. Autor je i dva romana, jedne zbirke priča, nekoliko publicističkih i esejističkih knjiga, više od tri decenije ispisuje kolumnu Bilježnica Robija K, kolumnista je tjednika srpske manjine u…
Šta je ostalo od sedme sile, zašto ne vjeruje u praksu istraživačkog novinarstva, kako novinari reproduciraju status quo, ko će ubuduće ispisivati društvene kritike… Prvi urednik kultnog Feral Tribunea objašnjava u kakvom je stanju novinarstvo danas
Kada dobijete priču, gledate tri stvari: da li je važna, da li je tačna i da li je dovoljna. Ako jeste, nebitno je odakle dolazi. Najveće priče će doći od onih koji su u njih umešani. Da ih sve odbijemo?
Skoro svako veliko delo renesanse nastalo je novcem strahovito krvoločnih ljudi. Demokratija je nastala na krvi miliona. Pa nećemo sad zbog toga da odbacimo Da Vinčija i demokratiju i okrenemo se Mitru Miriću i diktaturi? Je l’ tako? Zašto ćutite, to bi trebalo da bude lak odgovor?
Zašto vi, dragi iznimno bogati ljudi, ne biste platili porez kao i mi ostali? Zašto preduzeće ima veća prava od mene? Kako je moguće postojanje ofšor građanina, kao što je Novak Đoković? Takva pitanja je pokrenulo izuzetno otkriće istraživačkih novinara o panamskoj ofšor zoni, jednom od mnogih poreskih rajeva, opasnih koliko i nepravednih, nedostižnih običnim…
Otkriće Panamskih papira predstavlja ogroman uspeh međunarodnog istraživačkog novinarstva i već ima snažan uticaj na globalnu politiku i ekonomiju: pored toga što je čak 140 političara širom sveta uhvaćeno sa tajnim ofšor računima, sve su glasniji zahtevi da se onemogući rad poreskih rajeva. Pet najrazvijenijih evropskih zemalja su se brzo sastale da naprave strategiju, poreznici organizuju istragu, dok je grupa uglednih ekonomista istakla da su siromašne zemlje najveći gubitnici u takvom poslovanju
