
Voditelj jutarnjeg programa na CNN-u, Don Lemon, biće vraćen na posao tek pošto prođe obuku zbog komentara na račun republikanske predsedničke kandidatkinje Niki Hejli, rekao je direktor te medijske kuće Kris Liht.
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) zatražio je da Državna revizorska institucija (DRI) sprovede vanrednu kontrolu poslovanja Radio-televizije Srbije (RTS) u vezi sa "navodima" da je direktor Javnog servisa Dragan Bujošević, o trošku RTS-a, išao na koncert grupe Rolingstons u Beču. BIRODI je saopštio da je 18. decembra prošle godine uputio zahtev RTS-u za slobodan pristup informacijama od javnog značaja u vezi sa navodnim odlaskom Bujoševića na taj koncert i ugovora po kom je novinaru Ivanu Radovanoviću isplaćen honorar od 234.000 dinara za tekst o koncertu. O "navodima" na koje se BIRODI i njegov direktor Zoran Gavrilović pozivaju iznoseći ove optužbe, za RTS piše Ivan Radovanović.

Najava Twittera s početka ovog mjeseca da će ukloniti besplatan pristup API-ju za programere, izazvala je gotovo jednoglasan bijes i razočarenje istraživača/ica, programera/ki i novinara/ki koji se oslanjaju na alate API-ja kako bi obavili svoj posao, piše Poynter, dodajući da je ova najava najnoviji pokušaj vlasnika Twittera Elona Muska da “javni trg pretvori u profitabilno preduzeće”.
Novinarka Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ) Jelena Ćosić i novinar Branko Čečen svedočili su prošle nedelje na suđenju KRIK-u po tužbi rudarskog konglomerata „Mineco“. KRIK se na sudu našao zbog priče objavljene u okviru globalnog novinarskog istraživanja „FinCEN dosijei“ u kojoj je otkriveno da je 99 novčanih transakcija ove kompanije označeno kao sumnjive, te im je londonska banka ugasila račun.

Globalna bitka sa dezinformacijama i lažnim vestima ne jenjava. Širenje lažnih vesti i dezinformacija uz korišćenje sofisticiranih programa čiji algoritmi funkcionišu na bazi veštačke inteligencije trenutno uzima maha.

Na januarskoj sednici Komisije za žalbe Saveta za štampu, samoregulatornog tela za štampane i on line medije, dve trećine redakcija medija koji su članice Udruženja medija i medijskih radnika Srbije dobile su javnu opomenu zbog kršenja Kodeksa novinara Srbije. Po istom osnovu javna opomena izrečena je i njihovoj bratskoj redakciji lista Informer.

Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) Godišnju nagradu za najboljeg novinara/najbolju novinarku dodeliće Kseniji Pavkov, a Nagradu za istraživačko i analitičko novinarstvo Petru Alimpijevuću, Nagradu za najboljeg novinara/najbolju novinarku koja izveštava na jezicima manjinskih nacionalnih zajednica dobiće Renata Bađi Ribar (Bágyi Ribár Renáta), a dobitnica Regionalne nagrade „Mirko Đorđević“ je novinarka Tamara Nikčević iz Crne Gore.

Apelacioni sud, koji će početkom marta otvoriti pretres tokom kojeg će doneti konačnu presudu četvorici optuženih zbog ubistva novinara Slavka Ćuruvije, pozvao Milorada Ulemeka Legiju i Miloša i Aleksandra Simovića, koji su u istrazi govorili o umešanosti pripadnika Službe u zločin, ali je delove njihovih svedočenja prvostepeni sud izbacio
U „stara dobra“ vremena, koja pamtim, direktor je mogao da zglajzne samo zbog nekog krupnog novinarskog gafa koji se ne sviđa vlastodršcima.

Otkako je u javnosti izneo niz optužbi na račun pojedinih čelnika RTS-a zbog navodnih finansijskih malverzacija, podneo krivične prijave zbog kojih policija i tužilaštvo „češljaju“ poslovanje javnog servisa, predsednik Upravnog odbora RTS-a Branislav Klanšček kaže da nailazi na opstrukciju menadžmenta koji ne želi da mu dostavi pojedine finansijske izveštaje, konkretno za utrošak novca za izbor za pesmu Evrovizije koji predstoji.

Profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu Danica Popović ocenila je da je odvratno sve što se poslednjih dana objavljuje medijima protiv Jovana Memedović. "Kada pogledate ko ga kritikuje - Informeri i Kuriri, i mene su voleli jedno vreme da kritikuju, samo mogu da kažem Memedoviću da izdrži, da se pravi da se ništa ne dešava", rekla je Popović za N1.

„Misteriozna svetla”, zabeležena neposredno pre zemljotresa u Turskoj, nisu rezultat HAARP aktivnosti, niti se sa sigurnošću mogu pripisati fenomenu takozvanih zemljotresnih svetala. Analiziramo jednu od najupornijih i najstarijih teorija zavere o programu HAARP, ali i kakva je povezanost dezinformacija sa tragičnim događajima i prirodnim nepogodama.
Način na koji pretražujemo informacije na internetu mogao bi da doživi revoluciju nakon što su „Gugl“ i „Majkrosoft“ najavili da uvode veštačku inteligenciju u svoje pretraživače. Primena te tehnologije nosi mnoge dobrobiti, ali i etičke dileme i rizike, upozoravaju upućeni.