
Nacionalno vijeće austrijskog Parlamenta u petak je donio svoj već treći Paket mjera za otklanjanje posljedica prouzročenih korona krizom
Dugački hodnik spaja istočno krilo i centralni deo najveće administrativne zgrade u nekadašnjoj Jugoslaviji. Nije glamurozan, uprkos tome što su zidovi obloženi poliranim kamenom, a sredinom poda je razastrt beskrajni crveni tepih. Taj hodnik bi se više mogao nazvati decentno mračnim, a takav je bio i poslednji dan marta, za one koji tim hodnikom prolaze svakodnevno. Dobro, dan je bio više mračan nego decentan.
Građani Kragujevca su od početka epidemije koronavirusa uskraćeni za pouzdane i pravovremene informacije iz Kliničkog centra i lokalnog Kriznog štaba. V.d. direktor Kliničkog centra Predrag Sazdanović ne komunicira sa novinarima, kao ni portparolka. Gradonačelnik Radomir Nikolić je održao jednu pres konferenciju Kriznog štaba, obećao redovno informisanje i onda zaćutao. Nije pomoglo ni otvoreno pismo deset redakcija i dopisnika o ignorisanju javnosti odgovornih u gradu.

U nastojanju da diskredituju novinarku Anu Lalić i navode iz njenog teksta o stanju u Kliničkom centru Vojvodine, za sve se odjednom našlo vremena, pa i dobre volje, da se prvi put u prostorije te bolnice puste kamere. Istovremeno, od tabloida smo doživeli da ONI drugima lepe etiketu „lažna vest“, iako su ih 2019. objavili gotovo 1.000 na naslovnim stranama, da kritikuju „rekla-kazala“ novinarstvo i, povrh svega, da apeluju na odgovorno izveštavanje!
Umesto da građani Srbije što više saznaju o situacijama u bolnicama, gde ima zaraženih lekara i kako funkcioniše zdravstveni sistem, koji je sve više opterećen, dominantnu temu na konferenciji za medije predsednika Aleksandra Vučića, održanu posle sednica kriznih štabova, nametnuli su provladini mediji.

Zaključak Vlade Srbije o informisanju o epidemiji koronavirusa, koji je donet i povučen u roku od dva dana, imao bi smisla u državi u kojoj vlast nije neprijateljski nastrojena prema delu medija, ocenio je u Danu uživo urednik Danasa Dragoljub Draža Petrović. On je kazao da je Zaključak bio trapava stvar, koji je premijerka povukla na molbu predsednika Aleksandra Vučića i dodao da izgleda da je i Vučića neko zamolio da se ova odluka povuče.
O merama koje je uvela Srbija tokom vanrednog stanja i postupanju nadležnih kolega Dušan Mlađenović razgovarao je sa Masimom Moratijem iz Amnesti Internešenela.

Vest da je društvena mreža Tviter ugasila 8.558 naloga koji su, prema rečima njihovih stručnjaka, bili angažovani na promovisanju vladajuće stranke u Srbiji i njenog lidera Aleksandra Vučića izazvala je veliku pažnju domaće i svetske javnosti, a Internet opservatorija prestižnog američkog univerziteta Stenford uradila je analizu operacije povezane sa aktivistima Srpske napredne stranke.

Nezavisno udruženje novinara Srbije oštro protestuje zbog brozpletih odluka države, zloupotrebe državnih organa i pravosuđa i napada provladinih medija na nezavisne novinare u proteklih nekoliko dana i upozorava javnost na sve veće narušavanje slobode izražavanja, bezbednosti novinara i protoka tačnih i pravovremenih informacija.
Zaključak Vlade (o informisanju stanovništva o stanju i posledicama zarazne bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2),1 s razlogom je protumačen kao izraz namere da se kontroliše tok informacija između zdravstvenih ustanova, gradova i opština sa jedne i medija/građana s druge strane. Bilo da je Vlada stvarno nameravala da uvede cenzuru ili da je reč o nedovoljno promišljenom pokušaju da se suzbije širenje dezinformacija, činjenica je da se pitanja koja se tiču Ustava i zakona ne mogu uređivati kroz zaključke Vlade, čak ni u vanrednom stanju. Stoga, sve i da je neko prekršio zabrane iz ovog Zaključka, koji će posle samo dva dana „na molbu predsednika Republike“ biti ukinut, on zbog toga ne bi mogao da snosi štetne posledice.
U četvrtak uveče nas je predsednik Srbije obavestio da Klinički centar Vojvodine izgleda fantastično u odnosu na sve bolnice sveta. Daj bože da je tako. Odmah potom javnosti su predstavljeni Rojtersovi snimci na kojima se vidi zavidan nivo opremljenosti KCV.

Istorija beščašća srbijanskog novinarstva je prepuna poltronstva, iskvarenosti, ratnog huškanja i ovo sad nije nikakva nova faza. Pažljivi čitatelji će u onom „Đilasovi i Šolakovi mediji“ lako prepoznati rukopis predsednika koji je svoju opčinjenost medijima i novinarima potvrdio još za vreme onog prvog vanrednog stanja nakon ratova, odnosno 1999., kad je bio ministar informisanja

Vlada Srbije ili još ne zna kako da završi odavno započeti proces diskreditovanja i proganjanja kritičkih novinara i medija, koji su dovedeni na rub opstanka, ili nije u poziciji da prkosi međunarodnim faktorima koji bi to mogli da joj zamere. Država pritom već dugo zaboravlja da ovako ne može zauvek i da svaka represija neumitno rađa reakciju

Dok se žali na neprofesionalnost novinara i navodne lažne vesti, direktorka Kliničkog centra Vojvodine Edita Stokić od juče nije odgovorila na više od deset poziva novinara CINS-a. Ipak za njene izjave kao i informacije o stanju u ovoj zdravstvenoj ustanovi ne ostaju uskraćeni svi – one se pojavljuju u medijima bliskim vlasti.
Savet Evrope je danas pozdravio odluku Vlade Srbije da povuče zaključak o informisanju o korona virusu, koji je predviđao da informacije u vezi s pandemijom mogu da objavljuju jedino ovlašćeni predstavnici kriznog štaba.
Moramo da štitimo naše dragocene slobode i prava, pogotovo u kriznim vremenima, izjavila je Komesar za ljudsku prava Saveta Evrope Dunja Mijatović.
Urednica Južnih vesti Gordana Bjeletić ocenila je u Novom danu da ne može izveštavanje o epidemiji da se svede na brojke, koliko je ljudi zaraženo i preminulo. "To nisu brojke, to su ljudi. Mislim da je važno da neko sve vreme objašnjava ljudima šta se dešava. Naš dopisnik iz Beograda je u jako teškom položaju, on odavde od ljudi dobija mnogo konkretnih pitanja, a ne dobija odgovore. Treba da nam se kaže šta se dešava i kako da u ovim okolnostima funkcionišemo", rekla je ona.