U bazi ovog ogranka UNS-a na Kosovu i Metohiji od svih oblika ugrožavanja novinarskih sloboda najučestalije je onemogućavanje rada, na šta se odnosi 16 slučajeva. Brine činjenica da je fizičkih napada u ovom periodu bilo osam, a evidentirane su dve pretnje, kao i dva pritiska na novinare.
Slučaj Svetlane Vukmirović – opasan vid gušenja slobode medija
Gušenje slobode medija je u ovom periodu dostiglo je zabrinjavajuće razmere, a očigledan primer je onemogućavanje rada novinarki RTS-a i autorki emisije “Pravo na sutra” Svetlani Vukmirović, kojoj je zabranjen ulazak na Kosovo i Metohiju.
Udruženje novinara Srbije (UNS) uputilo je pismo Međunarodnoj federaciji novinara i na adrese još sedam novinarskih i medijskih organizacija i mreža, od kojih je zatražilo pomoć. Predsednik UNS-a Živojin Rakočević uputio je pismo i predsednici Evropske federacije novinara (EFJ), nakon čega je 8. avgusta EFJ izrazila zabrinutost. Prethodno se Vukmirović žalila Ministarstvu unutrašnjih poslova Kosova, ali je njena žalba odbijena.
Povodom ovog slučaja, novinarske i organizacije civilnog društva kojima se UNS obratio za pomoć su 1. avgusta poslale pisma Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ministarstvu spoljnih poslova i Ombudsmanu Kosova, tražeći objašnjenje za zabranu ulaska Vukmirovićevoj na KiM. Desetak dana kasnije, Ombudsman u Prištini otvorio je slučaj, a prema potvrdi zamenika Ombudsmana Srđana Sentića, u toku je istraga svih navoda iz pisma međunarodnih organizacija.
Obaveštenje UNS-u je, nekoliko dana kasnije, stiglo i iz organizacije Reporteri bez granica da su, podovom slučaja Vukmirović, kontaktirali kosovske vlasti.
Rad je u potpunosti onemogućen i televiziji Klan Kosova, kojoj je Ministarstvo industrije, preduzetništva i trgovine Kosova oduzelo dozvolu za rad.
Ministarstvo industrije, preduzetništva i trgovine Kosova podnelo je krivičnu prijavu Odeljenju za teška krivična dela Policije Kosova protiv Trgovinskog preduzeća „KLAN KOSOVA“ DOO, protiv odgovornih službenika u Agenciji za privredne registre kao i odgovornih lica privrednog društva, „zbog sumnje na zloupotrebu službenih dužnosti, kao i zloupotrebu privrednih ovlašćenja“.
Zbog oduzimanja dozvole televiziji „Klan Kosova“ organizovano je nekoliko protesta novinara, a reagovao je i UNS sa svojim ogrankom na Kosovu. UNS je izrazio zabrinutost zbog ove odluke i istakao da mediji ne smeju da snose posledice zbog parničnih ili krivičnih postupaka koji se vode između izdavača medija i trećih lica.
Generalni sekretar EFJ-a Rikardo Gutieres rekao je da odluka Ministarstva predstavlja akt cenzure, a zabrinutost zbog oduzimanja dozvole ovoj televiziji izrazili su i ambasadori SAD, Velika Britanije, Francuske, Nemačke i Italije, kao i predstavnici Evropske unije.
Pritsci na novinare srpskih redakcija od strane kosovske policije
Demonstriranje sile od strane kosovske policije doživeo je i predsednik Udruženja novinara Srbije (UNS) Živojin Rakočević zajedno sa urednikom književnih programa Doma kulture “Gračanica” Žarkom Milenkovićem. Rakočevića i Milenkovića je na kružnom toku u Preocu zaustavila grupa policajaca, koja ih je udarala nogama, vređala i agresivno se ponašala prema njima. Slučaj je prijavljen policijskom inspektoratu Kosova i međunarodnim institucijama.
Sredinom jula, kosovska policija zabranila je novinarima srpskih redakcija snimanje kuće iz koje je u toku obeležavanja slave Sveti Vrači u selu Krajište kod Lipljana emitovan glasna muzika kojom je ometana liturgija. Tada su, novinari i snimatelji legitimisani, a policija je tražila da kažu koji mediji su bili prisutni na ovom događaju.
Ove godine više puta ugrožena bezbednost novinarima na severu KiM
Inače, u jeku tenzija, u maju i junu je više puta ugrožena bezbednost novinara na severu KiM, posebno u toku protesta. Za vreme živog uključenja, novinaru Tanjuga Dimitriju Mirkoviću je šok bomba eksplodirala kraj noge.
Samo dan nakon što je Mirković povređen, usledili su novi incidenti, kada je u Leposaviću napadnuta grupa novinara koji su izveštavali za medije na albanskom jeziku.
U junu su novinarima redakcija na srpskom jeziku dok su snimali prepirku grupe građana Zvečana i predstavnika srpskih opozicionih stranaka, pojedini učesnici protesta pretili, vređali ih i zahtevali od njih da isključe kamere i mobilne telefone.
Verbalno je, početkom septembra prošle godine, napadnuta novinarka i urednica Drugog kanala Radio televizije Kosova (RTK2) Marija Perić od strane grupe maloletnika u centru Prištine, nedaleko od zgrade televizije u kojoj radi, dok je dolazeći na posao pokušavala da parkira automobil sa srpskim registarskim oznakama.
Prevod na srpski jezik – gorući problem za novinare srpskih redakcija
Najučestaliji oblik ugrožavanja medijskih sloboda je onemogućavanje rada zbog nedostatka prevoda na srpski jezik, a sa ovim problemom su se novinari srpskih redakcija, samo u ovom periodu, suočili više puta.
Zakon o upotrebi jezika krše centralne i lokalne institucije, ali i različite organizacije. I posle brojnih apela, protesta i osude ovakvih postupaka, kosovske institucije ne obezbeđuju prevod na srpski jezik i onemogućavaju novinarima da obavljaju svoj posao.
U ovom periodu, evidentirani su i slučajevi selektivnog pristupa pozivanja medija na događaje od javnog značaja. Podsetimo, pojedini mediji koji izveštavaju na srpskom jeziku nisu pozvani na događaje koje je organizovala Opština Gračanica i Američka ambasada u Prištini, a čak se i gradanačelnik Severne Mitrovice Erden Atić, nakon polaganja zakletve, obratio samo pojedinim novinarima.
J.M.
Kako u najezdi laži i gubitka poverenja u medije osnažiti informisanje u interesu građana i svest o značaju pouzdane vesti
Izveštavanje o Srebrenici jula '95: Nevladini mediji nisu znali da li da veruju, režimski slavili zločince
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.