03. feb 2022.

Afera Pegasus: Mađarski novinari će tužiti državu

Afera Pegasus je otkrivena prošle godine kada su procurile informacije da je više od 180 novinara i urednika bilo špijunirano.

Mađarski novinari koji su bili na meti špijunskog softvera Pegasus planiraju poduzeti pravni postupak protiv države i izraelske kompanije NSO koja je proizvela ovaj alat.

“Projekt Pegasus”, konzorcij novinskih kuća u kome se nalazi i Guardian, otkrio je prošlog ljeta da je forenzička analiza mobilnih uređaja pokazala da je određeni broj novinara u zemlji bio na meti Pegasusa.

Ovaj špijunski softver omogućava operateru da preuzme kontrolu nad mobilnim uređajem ciljane osobe, pristupi svim njenim podacima, uključujući i šifrirane aplikacije za razmjenu poruka te čak i da započne audio ili video snimanje. Namijenjen je za borbu protiv terorista i kriminalaca, ali ovaj “Projekt Pegasus” je otkrio da je Mađarska jedna od mnogih zemalja u kojima se taj alat zloupotrebljava.

Kada je otkrivena ova afera, mađarska vlada nije odgovarala na pitanja da li je koristila Pegasus da špijunira pojedince te je odbila reći da li je nabavila navedeni špijunski softver. Međutim, u novembru je visoki zvaničnik vlade prvi put priznao da je Mađarska zaista nabavila Pegasus.

Sada je Mađarski sindikat građanskih sloboda (HCLU) najavio da će pokrenuti pravni postupak u ime šest klijenata, od kojih su novinari Brigitta Csikász, Dávid Dercsényi, Dániel Németh i Szabolcs Panyi, dok je Adrien Beauduin aktivista, a šesta osoba je zatražila da bude anonimna.

“Neprihvatljivo je da operacije nacionalnih sigurnosnih službi, koje se nužno izvode u tajnosti, postanu oruđe ugnjetavanja, a ne sredstvo zaštite građana”, rekao je Ádám Remport iz HCLU-a.

HCLU će pokrenuti nekoliko pravnih postupaka, uključujući žalbe ministrima koji nadziru tajne službe u Mađarskoj, zahtijevajući od sigurnosnih službi da otkriju informacije i pravne postupke pred sudovima.

“Ono što bismo željeli je da naši klijenti imaju direktne dokaze o njihovom praćenju i otkrivanju podataka o njima”, rekao je Remport. “Ako dobijemo presude, to bi značilo da bi bio otvoren novi put za obeštećenje za svakoga ko je tajno nadziran”, dodao je.

Remport je izjavio i da je prethodna sudska praksa sugerisala da su sudovi obično stali na stranu sigurnosnih službi i da će za ove slučajeve vjerovatno biti potrebni mjeseci, ako ne i godine da se dovedu pred sud.

HCLU i izraelski advokat Eitay Mack također će podnijeti zahtjev izraelskom državnom tužiocu da se pokrene krivični postupak protiv NSO u Izraelu i izraelskih zvaničnika koji su odobrili prodaju tamošnjoj vladi.

“Trebalo je da od početka znaju za pogoršanje situacije u Mađarskoj i da je ciljanje medija glavna aktivnost Orbanovog režima”, rekao je Mack te ukazao na presudu Evropskog suda za ljudska prava iz 2016. godine u kojoj se kritikuje upotreba nadzora u Mađarskoj.

Iz NSO nisu odgovorili na upite za komentar u vezi sa ovom aferom, ali su u prethodnim odgovorima Guardianu kazali da ne mogu potvrditi ili demantovati da li su određene zemlje njihovi klijenti. Naglasili su i da su njihovi alati namijenjeni samo za upotrebu protiv kriminalaca i terorista i da se ne smiju koristiti protiv disidenata, aktivista ili novinara.

Panyi, mađarski istraživački novinar Direkt36, koji je radio na „Projektu Pegasus”, više puta je bio meta tog alata, što je pokazala forenzička analiza njegovog telefona. On je izjavio da je slučaj simboličan i da se više radi o pokušaju da se iznudi reforma sistema ovlaštenja nadzora u Mađarskoj.

„Kršenje mog prava da zaštitim svoje izvore je za mene najviše zabrinjavajuća stvar“, rekao je Panyi. “Vrlo je teško razumjeti pravi cilj, bilo da su tragali za mojim izvorima, da li su htjeli da saznaju na čemu radim ili da pokušaju da sakupe nešto o meni”, kazao je.

Rekao je da se nada da će kao rezultat ovog slučaja moći saznati više o tome zašto je bio meta.

Podsjetimo, na ljeto prošle godine procurile su informacije da su telefonski brojevi više od 180 novinara i urednika iz vodećih medijskih organizacija, kao što su Reuters, CNN, New York Times, France 24 i Financial Times, bili mete ovoga softvera. Vjeruje se da je najmanje deset zemalja koristilo Pegasus za praćenje aktivnosti novinara iz Azerbejdžana, Bahreina, Mađarske, Indije, Kazahstana, Meksika, Maroka, Ruande, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Upotreba špijunskog softvera za špijuniranje novinara, koji je navodno namijenjen u svrhu antiterorizma, predstavlja ozbiljnu prijetnju novinarima i njihovim izvorima te ozbiljno potkopava temeljna načela novinarstva”, rekla je u julu prošle godine izvršna direktorica IPI-ja Barbara Trionfi.

IPI je tada pozvao UN i organizacije koje se bave ljudskim pravima da provedu potpune i brze istrage o ovoj aferi.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend