17. okt 2022.

Izvještaj Evropske komisije o napretku: Novinarstvo u BiH i dalje nesigurna profesija

Novinarstvo u Bosni i Hercegovini ostaje nesigurna profesija, sa niskim plaćama i malom sigurnošću zaposlenja, piše u Izvještaju EK.

Nastavljeni su politički pritisci i zastrašivanje novinara, državni javni servis je u opasnosti od gašenja, a položaj novinara i novinarki je neravnopravan, neki su od zaključaka Evropske komisije (EK) koji se navode u posljednjem Izvještaju o napretku za Bosnu i Hercegovinu.

BiH, kako piše u Izvještaju, nije postigla napredak u rješavanju ključnog prioriteta Mišljenja 12 Evropske komisije u kome se navodi da će se garantovati sloboda izražavanja i medija i zaštita novinara. Ovo zahtijeva osiguranje odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima/kama i medijskim radnicima/cama, te osiguranje finansijske održivosti javnog Radio televizijskog (RTV) sistema.

„Zakonodavni okvir treba da bude usklađen sa evropskim i međunarodnim standardima i da se u potpunosti provodi. Politički uticaj na javne emitere i dalje postoji, a njihova finansijska održivost nije osigurana. Zakon o javnom RTV sistemu ostaje nepromijenjen, a entitetsko zakonodavstvo još nije usklađeno sa ovim Zakonom. Nastavljeni su politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, a nije bilo ni odgovarajućeg institucionalnog praćenja“, piše u Izvještaju uz podsjećanje da prošlogodišnje preporuke još uvijek vrijede.

Bosna i Hercegovina bi u narednoj godini posebno trebala da osigura zaštitu novinara/ki i sistematsko institucionalno praćenje prijetnji i nasilja nad novinarima/kama, osigura finansijsku održivost i političku nezavisnost javnih emitera i uskladi entitetsko zakonodavstvo sa državnim zakonom o javnom RTV sistemu, te da usvoji zakone o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriterijume javnog oglašavanja.

Zabrinutost zbog zastrašivanja novinara/ki

U Izvještaju o napretku Evropske komisije naglašena je ozbiljna zabrinutost zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima/kama. Polarizirana politička klima, stalni verbalni napadi i nacionalistička retorika stvorili su, kako piše, neprijateljsko okruženje za slobodu medija.

„Visokopozicionirani političari su nastavili sa javnim napadima i omalovažavanjem novinara, analitičara i medijskih radnika, posebno žena. Vlasti i dalje umanjuju važnost ovog pitanja. I dalje nedostaje zvanično prikupljanje podataka u cijeloj zemlji o prijetnjama i napadima na novinare i medijske radnike“, dodaju iz Evropske komisije.

Podsjećaju i da je Udruženje BH novinari zabilježilo70 slučajeva kršenja novinarskih prava u 2021. godini (69 u 2020., 56 u 2019.). Ombudsman je primio devet pritužbi (11 u 2020. godini, 18 u 2019. godini). Vijeće za štampu i online medije u BiH primilo je 509 pritužbi za govor mržnje protiv novinara/ki.

„Od vlasti se očekuje da brzo reaguju i pokažu nultu toleranciju prema prijetnjama ili napadima na medije, uključujući osiguravanje efikasnih policijskih istraga i sudskog gonjenja koji će dovesti do pravosnažnih presuda počiniocima“, navodi se u Izvještaju o napretku BiH za 2022. godinu.

Zakonodavstvo ostaje fragmentirano

Iako je kleveta dekriminalizovana od 2002. godine, političari i javni službenici, kako podsjećaju iz Evropske komisije, i dalje koriste građanske tužbe za zastrašivanje novinara. Kako bi spriječili okruženje koje novinare/ke tjera na samocenzuru, sudovi bi trebali pojačati svoje napore da osiguraju ekspeditivnu obradu slučajeva klevete i dosljednost sudske prakse za naknadu štete.

Zakonodavstvo o slobodnom pristupu informacijama i govoru mržnje, dodaje se u Izvještaju, ostaje fragmentirano i nije u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima. Zakonske odredbe o zaštiti podataka i pristupu informacijama i dalje se tumače na način koji štiti privatne, a ne javne interese. Općinski propisi o javnom redu koji prijete administrativnim kaznama za online komentare (kao što je onaj koji je uveden u Cazinu u martu 2022.) dodatno sužavaju prostor za slobodu izražavanja.

Evropska komisija podsjeća da Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) još uvijek nedostaje puna politička i finansijska nezavisnost. Procedura za imenovanje njenog rukovodstva mora se revidirati kako bi se poboljšala percepcija javnosti o njoj kao o neutralnom i nezavisnom tijelu. Mandat odbora RAK-a istekao je krajem 2017. godine; Parlament nije imenovao novi odbor za cijeli mandat 2018-2022.

Javni servis u opasnosti od gašenja

Državni javni servis je u ozbiljnoj opasnosti od gašenja, upozorava se u Izvještaju o napretku. Nakon godina uskraćivanja stabilnog finansiranja, Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT), kako piše, nije u mogućnosti da isplati plate i dobavljače.

„Poreska uprava je u periodu mart-april 2022. privremeno blokirala račune zbog neizmirenog duga od devet miliona eura. Ovo je rezultat neprimjenjivanja Zakona o javnom RTV sistemu iz 2003. godine, kao i nedosljednosti entitetskih zakona o radiodifuziji, posebno u pogledu naplate naknada. Od 2017. godine dug Radio televizije Republike Srpske (RTRS) prema BHRT-u (koji iznosi više od 31,5 miliona eura) je predmet dugotrajnih sudskih sporova na entitetskim sudovima. Ova pitanja predstavljaju ozbiljnu prijetnju finansijskoj nezavisnosti i održivosti javnog RTV sistema“, navode iz Evropske komisije.

Državni i entitetski javni emiteri i dalje su izloženi političkom uticaju, posebno kroz politički kontrolisane upravne odbore. Postoji zabrinjavajući trend autocenzure, pojačan u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.

Parlament Federacije BiH, kako se navodi, nije popunio upražnjena mjesta u Upravnom odboru javnog emitera Federalne televizije (FTV) niti imenovao direktora FTV od 2013. godine. Radio Televizija Republike Srpske (RTRS) širi ruske i srpske dezinformacije, uključujući one o agresiji Rusije na Ukrajinu, kao i o putu pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

„Banjalučki provajder M-tel nastavio je prenositi signal kanala RT i Sputnjik, uprkos usklađivanju Bosne i Hercegovine sa sankcijama EU Rusiji koje zabranjuju emitovanje sadržaja sa ovih ruskih državnih medijskih kuća“, piše u Izvještaju.

Evropska komisija dodaje i kako nisu preduzeti koraci za usvajanje zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima (uključujući prevenciju skrivene medijske koncentracije), zakona o oglašavanju ili kriterijuma za raspodjelu subvencija.

„Praksa oglašavanja javnih preduzeća, kao što su telekom kompanije i reklamne agencije povezane sa političkim strankama, nastavljaju da štete integritetu medija. Lokalni emiteri koji primaju sredstva od lokalnih vlasti i dalje su podložni političkom pritisku i uticaju. Sve veći broj strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP tužbe) dodatno podstiču autocenzuru. U 2021. godini prijavljena su dva slučaja SLAPP tužbi sa izuzetno visokim zahtjevima za odštetu koji ugrožavaju finansijski opstanak medija“, navodi se u Izvještaju.

Novinarstvo u BiH i dalje nesigurna profesija sa niskim plaćama

Položaj novinara i novinarki je, kako kažu, neravnopravan i dodaju kako su tokom pandemije, novinarke i medijske profesionalke bile posebno suočene s indirektnom diskriminacijom i pretrpjele teže profesionalne posljedice: više od 10 posto novinarki je u ovom periodu ostalo bez posla, a više od 95 posto njih je bilo oštećeno finansijski.

U Izvještaju se kaže kako je sloboda umjetničkog izražavanja zagarantovana zakonima i da se općenito poštuje, no dodaje se da se ne prikupljaju zvanični podaci o zastrašivanju umjetnika/ca.

„Iako vlasti nisu formalno uvele ograničenja, izazovno je okruženje za teme vezane za pomirenje. Nagrađivani film 2021. ‘Quo Vadis, Aida?’ o genocidu u Srebrenici nije prikazan u kinima u entitetu Republika Srpska niti na javnom emiteru tog entiteta“, podsjećaju iz Evropske komisije.

Samoregulacija online medija, kako se dodaje, ima ograničen učinak, a online platforme se i dalje koriste za širenje govora mržnje i dezinformacija. Vijeće za štampu i online medije u BiH primilo je 1.073 pritužbe u 2021., a gotovo sve su vezane za online sadržaj. Krivično gonjenje je ograničeno na izazivanje vjerske i etničke mržnje na internetu ili društvenim mrežama.

Novinarstvo u Bosni i Hercegovini ostaje nesigurna profesija, sa niskim plaćama i malom sigurnosti za zaposlenje. Radna prava se slabo poštuju i ne postoje granski kolektivni ugovori za medijske radnike. Shodno tome, mnogi novinari primaju plaću znatno nižu od prosjeka, dok rade i prekovremeno. Kodeks Vijeća za štampu i online medije ostaje osnova samoregulacije, ali je njegovo poštivanje nedosljedno.

Izvor: ec.europa.eu

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

*

Send this to a friend