15. nov 2021.

EP traži mjere protiv strateških tužbi za ušutkavanje medija

Europski je parlament u četvrtak velikom većinom glasova usvojio izvješće kojim poziva na donošenje mjera na europskoj razini protiv SLAPP-tužbi, pravnih postupaka koji se ciljano pokreću kako bi se ušutkali mediji, kao i nezakonodavnih mjera za zaštitu novinara u vidu fondova za žrtve tužbi.

U izvješću usvojenom s 444 glasa za, 48 protiv i 75 suzdržanih eurozastupnici su predložili niz mjera za borbu protiv prijetnje koju strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) predstavljaju za novinare, nevladine organizacije i civilno društvo u Europi.

SLAPP-ovi su pravni postupci koji se temelje na pretjeranim i često štetnim tužbama, a pokreću se radi zastrašivanja i profesionalnog diskreditiranja žrtava, s krajnjim ciljem ucjenjivanja i ušutkavanja, tumači Europski parlament.

„Želimo obaveznu direktivu s minimalnim standardima za zaštitu od SLAPP-tužbi“, kazao je na plenarnoj sjednici u srijedu izvjestitelj u ime Odbora EP-a za pravna pitanja, njemački socijaldemokrat Tiemo Wölken

Cilj SLAPP-tužbi je cenzuriranje novinara pokretanjem velikog broja pravnih postupaka. Prema anketi Hrvatskog novinarskog društva (HND), u travnju ove godine aktivne su bile najmanje 924 tužbe protiv medija i novinara, pri čemu su tužitelji potraživali gotovo 78,5 milijuna kuna. Zbog učestalosti tužbi protiv novinara HND traži dekriminalizaciju uvrede i klevete.

„Tužiteljima nije stalo pobijediti tužene, nego ih žele uvući u skupe duge postupke kako bi ih paralizirali, a time odvraćaju druge kritičare“, istaknuo je Wölken, dodavši da je zbog toga potrebna „obavezna direktiva s minimalnim standardima za zaštitu od SLAPP-tužbi“.

Izvjestiteljica u ime Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, malteška pučanka Roberta Metsola istaknula je da je provođenje izvješća „važno za europsku demokraciju“ jer SLAPP-tužbe „paraliziraju novinare i umrtvljuju javno sudjelovanje“.

Zakonske mjere protiv SLAPP-tužbi ne postoje ni u jednoj državi članici EU-a, upozori je Europski parlament u izvješću.

U prijedlogu Europskog parlamenta navodi se da bi zakonodavne mjere poput SLAPP-a trebale imati mehanizme ranog odbacivanja SLAPP-tužbi te kako bi trebali postojati „zajednički minimalni standardi o potpornim mjerama i mjerama za odvraćanje kojima se pruža zaštita“ od SLAPP-a. Parlament poziva Europsku komisiju da predstavi mjere za rano odbacivanje SLAPP-tužbi, uz građanskopravne ili novčane sankcije protiv podnositelja SLAPP tužbi. Regulativa bi također trebala obuhvaćati jasnu definiciju SLAPP-tužbi i „pravila o zabrani odmazde te djelotvornim i odvraćajućim sankcijama za pokretanje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja“.

Nezakonodavne bi mjere uključivale osposobljavanje sudaca i pravosudnih djelatnika da prepoznaju i odbace SLAPP, fond za potporu žrtvama SLAPP-a i članovima njihove obitelji, u obliku financijske, pravne i psihološke pomoći.

Zastupnica HDZ-a/EPP-a u Europskom parlamentu Željana Zovko, članica odbora za kulturu Europskog parlamenta, kazala je za Hinu kako podržava predložene mjere „kojima će se pokušati ublažiti i umanjiti broj tužbi protiv novinara, koje ih sprječavaju u njihovom istraživačkom radu“.

Međutim, zalaže se i za to da „mora porasti odgovornost novinara za svoj rad“.

„Neovisnost novinarskih i medijskih kuća o velikim agencijama za odnose javnošću i o tom medijskom klijentelizmu koji utječu često na senzacionalističko pisanje koji onda i dovode tužbi. To je jedan obostran proces – mi se ovdje zalažemo da se te tužbe smanje, svedu na najmanju moguću razinu, ali isto tako da novinari dobiju mogućnost neovisno pisati te da ne budu pod velikim utjecajem medijskog klijentelizma koji dovodi do toga da se pribjegava senzacionalističkom novinarstvu“, kazala je.

Smatra da paket pomoći Europske komisije audiovizualnom i medijskom sektoru pridonosi neovisnosti medija jer „kada nemate financijski dovoljno sredstava za opstanak svoje medijske kuće, izloženi ste marketinškim utjecajima, a ne potrazi za istinom“.

Na plenarnoj raspravi o izvješću od hrvatskih je zastupnika sudjelovao samo nezavisni europarlamentarac Mislav Kolakušić. Istaknuo je da je „zaštita poštenih istraživačkih novinara temeljni cilj svih nas“.

Poručio je, međutim, da treba razlikovati „prave istraživačke novinare“ od „djelatnika pandemijskog marketinga koji je kriv za desetine i stotine tisuće smrti“.

„Zadnjih godinu i pol svjedoci smo nezapamćenom medijskog pandemijskog marketinga u kojem tisuće novinara, tisuće medija, iznose gomilu laži i gomilu lažnih podataka prezentiraju, zastrašujući ljude i građane, vodeći do sada nezabilježenu kampanju straha. Zar ćemo i te ljude zbog kojih su izgubljeni desetine tisuća, možda i stotine tisuća ljudskih života jer je stvorena ta nezanimisliva pandemija laži i straha, zar će i oni biti zaštićeni zauvijek. To je pogrešan put“, poručio je.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend