
Jedini nezavisni informativni portal u Zrenjaninu zrenjaninski.com suočen je sa tužbom vrednom oko 1,3 miliona dinara koju je protiv njegovog izdavača podneo Vuk Branković iz Beograda, fotograf Javnog preduzeća „Pošta Srbije“.
Rediteljki i novinarki Oliveri Miloš Todorović trebalo je više od dve decenije da dobije sudski spor protiv televizije Pink.

Njujork tajms se odlučio za tužbu nakon propalih pregovora sa Open AI, vlasnicom ChatGPT platforme, u kojoj ne samo što traži milijarde dolara, već i uništenje modela veštačke inteligencije koja koristi njihov sadržaj. Sa druge strane, drugi mediji su napravili dil sa Open AI, kao nemački izdavač Bilda, Politika i Velta, ili ugledni Asošiejted pres. Treći su se odlučili za varijantu "daj da bar nešto uzmemo", ali je pitanje koliko su to ravnopravni pregovori i da li se medijske kompanije prosto predaju pred neminovnošću širenja VI
Novinari, poput fotoreportera, treba da pokažu solidarnost i izbore se za adekvatne naknade za neovlašćeno korišćenje medijskih sadržaja koje su proizveli, ali i da sami shvate važnost poštovanja autorskih prava kolega, rekao je advokat Dušan Popović na radionici o autorskim pravima koje je UNS juče organizovao na Filozofskom fakultetu u Nišu, a sa njim su bili saglasni i ostali učesnici.
Novinari uz pomoć esnafskih udruženja treba da pokrenu inicijativu kojom bi odredili minimalan iznos odštete za krađu teksta, baš kao što su to učinili fotoreporteri pre nekoliko godina i zaštitili svoja autorska prava kada su u pitanju fotografije, zaključak je sa današnje tribne o autorskim pravima koja je održana u Pres centru UNS-a.

Gugl je pristao da uplaćuje 100 miliona kanadskih dolara godišnje u fond za podršku novinskim organizacijama u Kanadi kao deo dogovora sa vladom u Otavi, piše večeras Fajnenšel tajms.Time je okončan spor zbog kojeg je Gugl zapretio da će za korisnike iz Kanade ukinuti linkove ka servisima sa vestima.

TV Insajder i Nova S imaju osnova da tuže Pink, jer su za snimke generisane veštačkom inteligencijom, koji kompromituju opozicione političare, korišćeni inserti iz njihovih emisija. Upotreba VI u Srbiji nije regulisana ni pravno, a ni etički i moralno, pa je zona u kojoj su moguće različite zloupotrebe, kaže Jugoslav Ćosić, autor Insajder intervjua
Agencija Frans pres (AFP) objavila je u sredu da je podnela tužbu u Parizu protiv platforme "X" Elona Maska, ranije poznate kao Tviter, optužujući je da odbija da razgovara o plaćanju za distribuciju sadržaja te novinske agencije.
Mnogi će se kolege složiti s tvrdnjama da su fotografije u pravilu zaštićenije od tekstova kada se radi o prenošenju ili čak i sumnji u krađu autorskog djela. Svjedoče tome i brojni primjeri koji su završili na sudu i odštetama za nelicencirane fotografije dok kolege novinari imaju teži zadatak u potraživanju nadoknade za kršenje svojih autorskih prava, piše dznap.hr.
Viši sud u Beogradu presudio je da Udruženje Fruškać mora da plati 114.800 dinara plus kamate, jer su na svom Instagram nalogu podelili fotografiju na kojoj su ih prethodno čak i označili.
Ovogodišnji Svetski dan intelektualne svojine – koji se obeležava 26. aprila 2023. – obeležen je kritičnim tehnološkim razvojem koji će promeniti odnos između građana i kreativnih dela – uključujući, što je ključno, kreativnost koja ulazi u proizvodnju vesti koje su činjenične i etičke.
Studenti na Univerzitetu u Čikagu napravili su softver „Glaze“ koji može da napravi „maskiranu“ verziju originalnog dela, među kojima slike i crteža, kako bi t radove zaštitio od programa veštačke inteligencije.
Udruženje novinara Srbije (UNS) saznaje da se radi na izmenama Zakona o autorskom i srodnim pravima, ali, prema rečima predstavnika Zavoda za zaštitu intelektualne svojine, nije poznato kada će početi javna rasprava o Nacrtu.

Novinarka i autorka studije o tome kako naterati velike tehnološke kompanije da plaćaju vesti koje koriste, Kortni Radiš, na tribini u Vašingtonu odgovorila i na pitanje Cenzolovke o problemima nezavisnih medija u Srbiji, na čije prihode uticaj imaju i država i Fejsbuk i Gugl. S druge strane, pojedine zemlje slede primere Australije i EU, koje su donele uredbe kojim nalažu tehnološkim gigantima da plaćaju medijima