
Nakon izbora i tokom protesta opozicije, na naslovnim stranama režimske štampe ponovo se fotografije „neprijatelja“ obrađuju tako da izgledaju neljudski i zlo, kao zombiji

Ilon Mask je otpustio 80% inženjera koji su radili na pitanjima bezbednosti, nakon što je kupio Tviter i promenio mu ime u X, dok je kompanija takođe otpustila trećinu zaposlenih u timu za bezbednost koji nisu bili inženjeri, prema izveštaju koji je juče objavio eSafety, regulator za onlajn bezbednost u Australiji.
U tradicionalnoj anketi Istinomera najviše glasova čitateljki i čitalaca dobila je izjava predsednika Aleksandra Vučića u kojoj tvrdi da je bivša vlast izgradila „nula” bolnica, domova zdravlja i zdravstvenih objekata.

Mislim da vlada pokušava da pogura, a slična je situacija i u Mađarskoj, nezavisne medije u neku vrstu jednoumlja, odnosno grupu sa sličnim mišljenjem, ističe za Danas u intervjuu Pavol Szalai koji je u okviru organizacije „Reporteri bez granica zadužen“, pored teritorije Evropske unije, i za sve zemlje Balkana.
Istinomer u partnerstvu s Transitions Online iz Češke organizuje trening posvećen fektčekingu i digitalnoj forenzici u kriznim situacijama, kao što su sukobi u Ukrajini i na Bliskom Istoku.
SBB kompanija oštro demantuje navode portala republika.rs i informer.rs u tekstovima pod naslovom „Prve fotografije sa mesta stravične eksplozije u Zemunu! Ima zatrpanih ispod ruševina, spasioci u trci sa vremenom – evo šta je uzrok detonacije! (FOTO GALERIJA)“ i „Prve fotografije sa mesta eksplozije u Zemunu: Ćerka zadobila teške povrede, otac poginuo„, koji su objavljeni 10. novembra 2023. godine, a u kojima se kaže da je u Ševinoj ulici u Zemunu danas došlo do detonacije, najverovatnije plinske boce, jer je prilikom kopanja za optičke kablove SBB probušena cev, saopšteno je danas.

Dan u kojem se dogodi masovni zločin pretvara se u fabriku lažnih vesti i neproverenih informacija. Svi smo mi na mreži, a tamo je toliko toga laž. Mnogo glasina kruži. Ljudi su željni publiciteta i koriste ovakve prilike. Prioritet se daje senzacionalizmu, a ne poštovanju žrtava. Novinari sve moraju da provere i da se okrenu porodici, preživelima, žrtvama, umesto što od ubice prave heroja, kaže američka profesorka Elizabet Skjuz, koja se posebno bavi izveštavanjem o masovnim pucnjavama
Evropski komesar za digitalne tehnologije Tijeri Breton pozvao je šefa kineske društvene mreže TikTok, Šoua Žija Čua da ta platforma nastavi napore protiv dezinformacija i pozdravio pozitivne pomake u tom pravcu.
Ministarstvo finansija Republike Srbije upozorava građane da se proteklih dana u javnosti opet pojavljuju lažne vesti sa lažiranim izjavama potpredsednika Vlade i ministra finansija Siniše Malog, koje se plasiraju preko neproverenih, jednokratnih portala, društvenih mreža i alata za onlajn komunikaciju, sa lažiranim logom medija i lažiranim izvorima i citatima.
Jedna od podmuklijih posledica preplavljenosti dezinformacijama jeste stvaranje realnosti u kojoj se gubi razlika u percepciji istine i laži, dok se kolektivno preispituje i ono što je tačno. Informaciono okruženje zagađeno manipulacijama i nepoverenjem stvara ciničnu javnost, onu čija demoralisanost ide na ruku jedino autoritarnim vladama. Jer na kraju, ne možemo pobediti u dezinformacionom ratu osim ukoliko ne shvatimo da smo već do guše u njemu.
Srbija se prema izveštaju Monitora evropskih komunikacija (ECM) našla na trećem mestu u Evropi po prisutnosti lažnih vesti u javnoj sferi, odmah iza Češke i Rumunije. Kada je reč o najbitnijim temama u društvu u evropskom smo proseku, ali je interesantno da je čak i 38 odsto lažnih vesti dovoljno da mnogo više građan poveruje u njih (čak 68 odsto) nego u Nemačkoj (37 odsto).
S obzirom na to da su mediji oduvek imali moć nad informacijama, sa druge strane medalje vrebala je tamna strana dezinformisanja, koju su neretko birali radi senzacionalnosti, ličnih, političkih ili drugih ciljeva.
Dezinformacije, poluiformacije, propaganda šire se tako da sve ostane u magli i da ljudi ne budu informisani, ocenila je Ivana Petronijević Terzić iz Demostata, a novinarka Istinomera Milijana Rogač ističe da su a građani sluđeni jer ono što dobijaju je proizvodnja magle na dnevnom nivou.
“Vest” da je maloletni serijski ubica pokušao da pobegne i da je u tome jedva sprečen koja se našla pred Komisijom za žalbe Saveta za štampu na poslednjoj sednici, bila je poslednja u dugom nizu dezinformacija, poluinformacija, manipulacija, pa i potpunih izmišljotina u vezi sa užasnom tragedijom u beogradskoj osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”.
Evropski komesar za unutrašnje tržište Tjeri Breton upozorio je američkog milijardera i vlasnika društvene platforme Iks, bivši Tviter, Elona Maska da je ta platforma preplavljena dezinformacijama o ratu u Izraelu, što je protivno pravnim okvirima Evropske unije.

Nema sigurne zone ni za novinare tokom rata Izraela i Hamasa. Sve im je teže da ispune svoju misiju ‒ da nepristrasno informišu. Dok se odgovorni novinari i mediji bore da objave istinu o ratu, na marginama izveštaja koji govore o stradanju civila ostaju vesti o targetiramim, ubijenim i ranjenim novinarima kojima ni zaštitna oprema tamo ne pomaže