
Njujork Tajms je na svojoj današnjoj naslovnoj strani objavio imena 1.000 žrtava koronavirusa u Sjedinjenim Američkim Državama. Na ovaj način jedan od najuglednijih američkih dnevnih listova odao je počast žrtvama, kojih je sada skoro 100.000 u SAD.
„Odgovor predsednika SAD Donalda Trampa na izazov nastao zbog kovida 19 produžio je dugogodišnju praksu njegove administracije koja i dalje podriva naučne ekspertize, a sve zarad političkih ciljeva“, piše „Njujork tajms“.
Američki dnevnik Njujork tajms izvinio se zbog antisemitskog crteža na kojem su premijer Izraela Benjamin Netanjahu i američki predsednik Donald Tramp.

Više od 300 medija širom Amerike odazvalo se pozivu dnevnog lista Boston Gloub da se suprotstave Trampovom „prljavom ratu“ protiv novinara. Američki predsednik uporno tvrdi da vodeći mediji šire „lažne vesti“ i da su novinari „neprijatelji naroda“. Stručnjaci Ujedinjenih nacija upozorili su da takva retorika ugrožava bezbednost novinara. Uredništvo dnevnika Boston Gloub je prošle nedelje…
Većina urednika i direktora svetskih medija, odnosno 62 odsto njih, smatra da je oglašavanje u medijima sve manje bitno, a čak svaki deseti od njih planira da smanji ili potpuno ukine oglase u svojim izdanjima.
Njujork tajms štiti zakon kada objavljuje dokumenta Vikiliksa ili NSA, pa makar bila i ukradena. Američki tužilac može da goni Asanža, koji pokušava da se predstavi kao novinar, ili Snoudena, koji je defakto ukrao dokumenta, ali ne može Njujork tajms koji to objavljuje
Najzaslužnije za širenje lažnih vesti na internetu je kopi-pejst novinarstvo. Potom slede društvene mreže i loše edukovana publika-čitaoci. Pored internet portala koji namerno izmišljaju senzacionalne vesti ili pak spinuju realne vesti da bi doprli do veće publike, postoje i određene interesne grupacije koje se takođe bave plasiranjem lažnih vesti. Lako je demaskirati tabloidne i senzacionalistički nastrojene internet portale, no je uvek problem kada određene lažne vesti dolaze od izvora koji važe kao pouzdani. Takvi izvori lažnih vesti mogu biti i velike poznate medijske kuće. Dovoljno je setiti se izmišljotina koje su pojedine velike medijske kuće plasirale tokom ratova 90-ih godina u bivšoj Jugoslaviji, pa shvatiti da to što je neki medij ugledan ili ima dugu tradiciju, ne znači da je objektivan i da su njegove informacije pouzdane i tačne.
Članak Njujork Tajmsa o nedavnoj poseti Aleksandra Vučića Kosovu, agencija Tanjug iskoristila je da pohvali predsednika Srbije i to “izvrtanjem” izjave sagovornika ovog uticajnog medija. U tekstu sa netačnim naslovom: "NYT: Vučić na KiM kao centralni zaštitnik Srba“ Tanjug je izbegao da prenese sve „nezgodne“ ocene američkog lista o Vučiću.
Najbolji tekstovi najuticajnijih novina sveta svakog dana na sajtu Nedeljnika

Fejsbuk je bio meta ozbiljnih kritika godinama unazad, koje su kulminirale tokom i posle izbora za američkog predsednika. Ozbiljne optužbe variraju od onih da Fejsbuk jeste medijska kompanija, te da mora da se povinuje pravilima koja važe za njih, pa sve do optužbi za direktan uticaj na ishod izbora.