
Nova studija mapira moć platformi, regulaciju i način na koji mediji zavise od platformi kada je reč o dosegu i vidljivosti u jugoistočnoj Evropi?

Televizijski gledaoci, u odnosu na to kog pružaoca audio-vizuelnih medijskih usluga prevalentno prate, dobijaju najčešće jednostranu sliku o svakodnevici Srbije, a medijska reprezentacija stvarnosti strogo je podeljena na onu koja prikazuje i afirmiše gotovo isključivo politiku vladajuće elite i onu koja veoma kritički, na istraživački i analitički način ukazuje na sve elemente svakodnevice u kojoj žive građani Srbije, zaključak je monitoringa koji su sproveli Novosadska novinarska škola i Biro za društvena istraživanja (BIRODI).
Lokalni mediji u Novom Sadu tokom izborne kampanje nisu radili svoju primarnu svrhu – nisu informisali građane o izbornoj ponudi već su navijali za vlast, zbunjivali građane i napadali opoziciju, ocenjeno je između ostalog danas u Novom Sadu na okruglom stolu posvećenom ovoj temi.
Mediji često, ukoliko uopšte izveštavaju o klimatskoj krizi, to čine ad hoc, odnosno tek nakon što se krizna situacija dogodi, i takvo izveštavanje ne odlikuju kontinuitet i strateško planiranje. Preporuka novinarima da temu klimatskih promena ne odvajaju nužno od drugih tema, već da informacije o klimi pokušaju da uključe u svoje svakodnevne priče, poručeno je sa konferencije „Uloga medija u suočavanju sa klimatskom krizom“ koja je održana 15. i 16. aprila u Američkom kutku u Novom Sadu u organizaciji Novosadske novinarske škole.

Nagradu „Marina Kovačev“ naša novinarka dobila je u kategoriji dnevno novinarstvo, dok je novinarka Tamara Todorović (Južne vesti) nagrađena za istraživačko novinarstvo. Na tradicionalnoj godišnjoj svečanosti Novosadske novinarske škole dodeljeni su i Zlatni, Srebrni i Bronzani Pinokio domaćim medijima koji su se u proteklih godinu dana istakli u širenju lažnih vesti
Poznate propagandne tehnike danas su jasnije zahvaljujući psihološkim istraživanjima koja su potvrdila postojanje određenih obrazaca čovekovog ponašanja koji dovode do lakovernosti.

Filip Lukić (28) novinar je televizije N1. Novinarstvo je završio na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, a master studije sociologije evropskih integracija na Slobodnom univerzitetu u Berlinu. Iskustvo je sticao još od prve godine osnovnih studija u emisiji Slušaonica 6, na radiju B92 i internet portalu RTS-a. Nakon toga je radio na Radiju Slobodna Evropa, u Istinomeru i portalu European western Balkans. Nedavno je od Novosadske novinarske škole proglašen za najboljeg mladog novinara u 2021. godini u kategoriji dnevno-faktografsko novinarstvo.

Novosadska novinarska škola raspisuje konkurs za Godišnju nagradu „Marina Kovačev“, koja se dodeljuje najboljem mladom novinaru/novinarki u Srbiji. Nagrada Novosadske novinarske škole dodeljuje se od 2001. godine, a pod imenom „Marina Kovačev“ od 2018. u znak sećanja na Marinu Kovačev, istaknutu mladu novinarku i aktivistkinju.
Žiri je nagradu za najbolju mladu novinarku u 2020. godini dodelio Jovani Tomić.

Novosadska novinarska škola sa partnerima Mediacentar Sarajevo i Albany Associates poziva studente i studentkinje završnih godina novinarstva i komunikologije iz Srbije, kao i mlade novinare i novinarke sa ne više od tri godine radnog iskustva, da se prijave na edukativni praktični program koji podrazumeva petodnevni trening i tronedeljnu stipendiranu novinarsku praksu u nekom od medija u Novom Sadu, Beogradu ili Nišu.
Novosadska novinarska škola raspisala je konkurs za Godišnju nagradu „Marina Kovačev“, koja se dodeljuje najboljem mladom novinaru u Srbiji, saopštila je danas ta škola.
Novinaru Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra (VOICE) Igoru Išpanoviću večeras je u Novosadskoj novinarskoj školi uručena nagrada za najbolju medijsku priču na temu ekstremizma, radikalizacije ili terorizma.

Portal prismotra.net, član „porodice“ fantomskih portala i Fejsbuk stranica čijim kreatorima nije lako ući u trag a bave se isključivo blaćenjem pojedinaca i organizacija koji se ne smatraju provladinim, optužio je Novosadsku novinarsku školu (NNŠ) da se bavi „regrutovanjem mladih novinara koji će u Srbiji delovati kao agenti provokatori i separatisti u interesu zapadnih obaveštajnih službi“. Postojanje ovakvih portala i način njihovog „izveštavanja“ upravo potvrđuju koliko je društvu potrebno sve ono što radimo, kažu u NNŠ.

Prema izveštaju REM-a, tokom 2019. komercijalne televizije sa nacionalnom frekvencijom prekršile su zakon više od 12.000 puta, a nisu ni potpuno ispunjavale uslove zbog kojih su dobile dozvolu. REM je izrekao samo tri opomene i jedno upozorenje televizijama Happy i Prva, i pokrenuo 34 prekršajna postupka zbog kršenja Zakona o oglašavanju.