
Kompanija SBB odgovorila je generalnom direktoru RTS-a Draganu Bujoševiću nakon što je javni servis odbio da emituje reklamu SBB-a.
Američka kompanija Meta zahtevaće da politički oglašivači naznače ako koriste veštačku inteligenciju ili se služe digitalnom manipulacijom u reklamama na Fejsbuku i Instagramu.

Nakon pisanja CINS-a da Regulatorno telo za elektronske medije (REM) već godinu dana nije podnelo nijednu prekršajnu prijavu protiv televizija sa nacionalnom frekvencijom zbog sumnji u kršenje Zakona o oglašavanju omogućavajući im tako da prihoduju milione, predsednica Saveta REM-a Olivera Zekić tvrdi da je sve pod kontrolom.
Televizije sa nacionalnom frekvencijom već godinu dana bez ikakvih posledica mogu da zarađuju milione evra emitujući više reklama nego što je zakonom dozvoljeno. Istraživanje CINS-a pokazuje kako sistem, koji bi trebalo da ih spreči u tome, ne funkcioniše.
Javni medijski servis RTS zabranio je objavu promotivnih spotova kompanije SBB, saopštila je ta kompanija. Pored kršenja zakona, takvim odlukama se nanosi šteta i samom RTS-u i svim građanima Srbije, zbog čega je SBB dopisom tražio i hitnu reakciju direktora i Upravnog odbora Javnog servisa, ali oni danima ne odgovaraju, navodi se u saopštenju SBB-a.

Mediji širom sveta ne samo što su upali u marketinšku zamku filma „Barbi” već su u njegovoj promociji svakodnevno sa puno elana učestvovali, želeći da uzmu bar delić ogromne publike koju je privukao. Film je postao pop kulturni fenomen koji je imao i društvene i političke posledice, posebno kada je stvoren fenomen „Barbenhaimer” i kad su države počele da ga zabranjuju. Mediji su i kod nas o svakom detalju izveštavali intenzitetom kojim tabloidi prate rijalitije ili Vučića ‒ svi su svakog dana morali da objave nešto o lutki koja, uz njihovu pomoć, nikog nije ostavila ravnodušnim

Sve je više publike onlajn, posebno među mlađima, obrazovanijima i urbanim stanovništvom, ali digitalno oblašavanje i dalje ne predstavlja značajan izvor prihoda za većinu medija - u Srbiji je ogroman broj medija, malo oglašivača i publike spremne da za kvalitetne i proverene informacije plati, pokazuje istraživanje IREX-a i Ipsosa

Ugovor koji je Radio-televizija Srbije (RTS) sklopila sa tek osnovanom privatnom produkcijskom kućom „Atena“ za uređivanje jedne od najpopularnijih emisija na javnom servisu „Šarenica“, obezbedio je vlasnici ove novoosnovane produkcije Aneti Ivanović petogodišnje ugovore i sa drugom državnom institucijom – Turističkom organizacijom Srbije – vredne gotovo devet i po miliona dinara, otkriva Pištaljka.

Koalicija za slobodu medija ukazuje na još jedan propust Vlade Republike Srbije kada je u pitanju implementacija Medijske strategije koja inače kasni već treću godinu, za redom. Naime, Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine je 17. maja 2023. godine osnovalo radnu grupu za izmene i dopune Zakona o oglašavanju, a da pri tom o tome nije ni obavešteno Ministarstvo informisanja i telekomunikacija koje je nadležno za implementiranje Medijske strategije u kojoj se četiri aktivnosti vezuju upravo za oblast oglašavanja.
Buduća konkurentnost evropske medijske industrije zavisiće od njenog kapaciteta za investicije i inovacije, kao i kapaciteta da upravlja i monetizuje svoje sadržaje i podatke, ocenjuje se u novom izveštaju Evropske komisije.

Predsednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) Olivera Zekić je, izjavom da je broj televizija sa nacionalnim pokrivanjem u Srbiji prevelik, potvrdila ono što stručna javnost odavno ukazuje, a to je da u Srbiji postoji prevelik broj medija u odnosu na medijski budžet, ocenio je danas Biro za društvena istraživanja (BIRODI).

Gradonačelnik Subotice, Stevan Bakić, dodelio je 30,3 miliona dinara sa PDV-om za pojedine subotičke medijske kuće van konkursa za sufinansiranje proizvodnje medijskih sadržaja za 2022. godinu, pokazuje dokumentacija koju je Vojvođanski istraživačko analitički centar (VOICE) zatražio od Gradske uprave u Subotici.

Legalizacija sportskog klađenja u SAD naterala je i jedan Njujork tajms da izmeni svoj etički kodeks i dozvoli novinarima da se povremeno i rekreativno klade, ali ne na sportove koje profesionalno prate. Pojedine novinare to je i prilično egzistencijalno usrećilo. Takav status žele i medijske kompanije i zato gledaju da ne okreću glavu od sve veće količine novca koji ulaže kladioničarska industrija. Eventualne etičke dileme mediji u Srbiji su lako razrešili, pa „igraju” na prihode od industrije koja za oglašavanje ima budžete čak i za angažovanje poznatih ličnosti
Političari i političke stranke u Srbiji troše stotine hiljada evra na promociju na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram, a ta oblast oglašavanja nije zakonom regulisana, piše Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE).
Skoro polovina sajtova koji pripadaju Gradu Beogradu odnosno gradskim službama i javnim preduzećima poseduje marketinške trekere koji omogućavaju oglašivačima da prikupljaju podatke o korisnicima sa veb stranice, pokazala je analiza Šer fondacije. Podaci koji se na ovaj način prikupe koriste se za plasiranje targetiranih oglasa, a mogu ih koristiti i brokeri podataka i drugi sakupljači informacija na internetu.