
Za TV oglašavanja u izbornim kampanja, ne računajući lokalne TV stanice, prema proceni Transparentnost Srbija, političke partije potrošile su 6,9 miliona evra, od čega samo Srpska napredna stranka 4,1 milion evra.

Koliku moć društvene mreže imaju na izborni rezultat možda najbolje pokazuje činjenica da su objave Donalda Trampa na Tviteru presudile u njegovoj trci za 45. predsednika Sjedinjenih Američkih Država 2016, kada je odneo pobedu nad Hilari Klinton, iako je većina stručnjaka predviđala drugačiji ishod izbora.
Predsedavajući Privremenog nadzornog tela za praćenje medija u toku izborne kampanje Rade Veljanovski ocenio je da se poslednjih dana u medijima mogu videti svi politički akteri, ali i da je tokom kampanje na televizijama sa nacionalnim pokrivanjem, nosilaca najviših funkcija bilo "više nego što je korektno".
U ponoć svim medijima registrovanim u Republici Srbiji zabranjeno je da objavljuju procene rezultata izbora, javno predstavljaju kandidate i njihove programe i pozivaju birače da glasaju ili ne glasaju za određene izborne liste. Ovo propisuje Zakon o izboru narodnih poslanika, a izborna tišina traje do zatvaranja biračkih mesta
Srpska napredna stranka (SNS) je za svoju predsedničku i parlamentarnu kampanju samo na televizijama, ne računajući četiri poslednja dana, uložila oko četiri miliona evra, tri puta više nego svi drugi učesnici izbora zajedno, saopštila je organizacija Transparentnost Srbija. Kako kažu, situacija je slična i kada je reč o drugim vidovima oglašavanja.
Institucije koje su nadležne za sprovođenje zakona tokom izbora nisu dovoljno doprinele i imamo izbornu kampanju koja je u lošijim u uslovima nego ona iz 2020. koju smo ocenili kao najlošiju, zaključci su istraživanja Crte.

Istraživanje organizacije CRTA pokazuje zbog čega je proteklih godina bilo toliko važno staviti sve nacionalne televizije pod kontrolu vlasti. Najviše građana Srbije se o političkim i društvenim temama informiše putem televizije, oni u najvećem broju veruju provladinim medijima i naklonjeni su strankama na vlasti. S druge strane, veb-portale preferiraju oni koji veruju kritičkim medijima i bliži su opoziciji

U kampanji pred izbore u Srbiji u nedelju, 3. aprila, bilo je pokušaja da se uspostavi medijska ravnoteže i da zastupljenost kandidata bude nešto demokratičnija nego ranije, ali ti pomaci su nedovoljni i daleko su od demokratskog standarda, rečeno je na predstavljanju medijskog monitoringa Biroa za društvena istraživanja (BIRODI).
U emisiji „Nedeljni pregled“ na TV N1 u nedelju je objavljen deo razgovora koji je, u okviru predizborne debate na Pinku, sa generalom Zdravkom Ponošem vodila novinarka Irina V.

Monitoring televizija sa nacionalnom pokrivenošću koji je sprovela CRTA pokazao je da su najviše neutralno predstavljani Aleksandar Vučić, Miloš Jovanović, Boško Obradović i Milica Đurđević Stamenkovski, dok je Zdravko Ponoš najviše negativno predstavljen, u 72 odsto vremena, izjavila je FoNetu analitičarka organizacije CRTA Aleksandra Srećković.
Na javnom servisu Srbije i na tri od četiri televizije sa nacionalnom frekvencijom, lista "Aleksandar Vučić - Zajedno možemo sve" najviše je zastupljena parlamentarna izborna lista. To su navodi REM-ovog Izveštaja o nadzoru medija.

Regulatorno telo za elektronske medije (REM) pre tri dana objavilo je izveštaj o nadzoru medija - četvrti presek praćenja kampanje sa podacima o zastupljenosti učesnika u periodu od 15. februara do 13. marta, kada je bio rok za podnošenje izbornih lista. Takođe, u izveštaju su izneti i prvi podaci o zastupljenosti kandidata za predsedničke izbore za period od 2. marta, kada su raspisani predsednički izbori, zaključno sa 13. martom. Osvrćući se na izveštaje, pre svega na metodologiju, sagovornici portala N1 Zlata Đorđević iz Transparentnosti Srbija i Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) kažu da se može postaviti pitanje zašto još neke televizijske stanice nisu uključene u nadzor, a navode da je jedan od glavnih problema što se aktivnosti državnih funkcionera mere koliko su ukupno bili zastupljeni, pa se ne vidi jasno koliko ima funkcionerske kampanje. Gavrilović ističe da su u poslednjem izveštaju pomešane teme i tonaliteti, a i da se podaci za liste pokazuju zbirno, iako sve emisije - nemaju istu gledanost. Kako ocenjuje, metodologija je "na nivou karikature".

„U vezi sa netačnim i tendencioznim naslovima koji su plasirani u nekim medijima o četvrtom izbornom izveštaju REM-a o toku izborne kampanje za period 15.02. do 13.03.2022. godine, gde se navodi da su „Aleksandar Vučić i SNS najzastupljeniji na svim televizijama“, Savet REM-a sa indignacijom odbacuje sve pokušaje da se izveštajima REM-a manipuliše u izbornoj kampanji, nezavisno od toga koji je politički akter u pitanju“, saopštilo je danas ovo regulatorno telo.