
Ruska državna televizija „Raša tudej“ dostaviće u toku dana neophodnu dokumentaciju REM-u, kako bi Regulatorno telo razmatralo njihov zahtev za pokretanje programa u Srbiji.

Ruska televizija "Raša tudej" uskoro počinje sa emitovanjem programa na srpskom jeziku, potvrđeno je juče iz Sputnjika. Ipak, portal Nova.rs dobio je različite informacije o tome da li je ta televizijska stanica podnela zahtev REM-u, koji bi morao da odobri emitovanje. Sa druge strane, buduća glavna i odgovorna urednica Jelena Milinčić to nije želela ni da potvrdi ni da demantuje.
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) zatražio je od Regulatornog tela za elektronske medije (REM) da sprovede monitoring izveštavanja kablovskih televizija N1 i Nova, posle tvrdnji poslanika Nebojše Bakareca da te dve televizije "vode hibridni rat protiv Srbije".
Dozvola za petu nacionalnu frekvenciju biće dodeljena tek pred Novu godinu s obzirom da ne postoje rokovi za njenu dodelu.
Članovi REM-a održali su javne razgovore sa kandidatima za TV emitovanje na teritoriji Beograda. Za ovu frekvenciju elaborate su predstavili – Studio B, Una TV i TV Plus iz Grocke.
Značaj čuvanja tradicije uz praćenje tehnoloških inovacija, ali i finansijska održivost bile su glavne teme današnjih predstavljanja televizija Studio B, Una i Gradska televizija Puls Savetu Regulatornog tela za elektornske medije (REM), od kojih samo jedna može dobiti dozvolu za pokrivanje teritorije sa predajnika Avala.

Rasprava o rodno senzitivnom jeziku, nepotizmu i tužba jednog od podnosioca prijave - ukratko je ono što je obeležilo jučerašnji dan u REM-u. BK televizija, KCN, Nova S i Kurir TV ponovo su predstavili svoje elaborate ispred članova Saveta Regulatonog tela za elektronske medije (REM). Ovoga puta razgovori mogli su da se zabeleže i kamerom. Međutim, i samo predstavljanje kandidata, ali i zainteresovanost članova Saveta REM-a, samo su obrisi onoga što se u istoj sali dešavalo u julu.

Predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Željko Bodrožić kaže za N1 da je "miniminalna, skoro nikakva šansa da televizija Nova S dobije petu nacionalnu frekvenciju". On ocenjuje da vlast ne želi da menja ono što je osvojila, "žele da sve prigrabe, ne verujem da će sada, najviše zbog spoljnih prilika zbog kojih se vlast oseća nestabilno, da dopusti da uleti neka peta frekvencija nekoj televiziji koja nije pod kontrolom (predsdednika Srbije i SNS Aleksandra) Vučića i SNS". Dodaje da najviše šanse za petu frekvenciju ima Kurir TV.
Spor između vlasnika televizija Prva i B92, Srđana Milovanovića, i kompanije SBB, započet zbog toga što je Milovanović za emitivanje svojih kanala tražio čak 11 puta veću cifru od dosadašnje, kulminirao je izjavom predsednika Srbije Aleksandra Vučića da „SBB želi da smanji njegov rejting“.

Četiri komercijalne televizije koje su na korišćenje dobile nacionalne frekvencije koriste javno dobro, a godinama neprestano krše zakone. I zašto bi se zaustavile: tokom četiri meseca ove godine u proseku su gotovo 50 puta dnevno kršile Zakon o oglašavanju, uz maltretiranje gledalaca svojih programa. Ranije su deo kazni zbog prekršaja plaćale, ali je znatan deo odbačen kao zastareo

Na konkurs za petu frekvenciju za televiziju sa nacionalnom pokrivenošću, koji je završen 11. oktobra, javile su se samo četiri televizije – Nova S, Kurir, Kopernikus i BK. To je donekle iznenađujuće, imajući u vidu da su svega par meseci ranije čak 14 televizija konkurisale za nacionalnu pokrivenost, a u toj „trci“ pobedile su televizije Pink, Hepi, B92 i Prva. Tada su, sem dobitnika, konkurisale i TV Tanjug, Kurir TV, Kopernikus, TV K1, TV2, Vesti, BK i Una, Nova S i Pink sa kanalom Vesti.

Nastavljaju se verbalni napadi i kampanje protiv novinara, izjave državnih zvaničnika onemogućavaju stvaranje ambijenta u kom se sloboda izražavanja može nesmetano ostvariti, i dalje nerešeni slučajevi ubistva novinara, sve više SLAPP tužbi, REM koji ne kažnjava emitere koji ne ispunjavaju zakonske obaveze – neki su od osnovnih zaključaka Evropske komisije kada je položaj novinara i medija u Srbiji u pitanju

Evropska komisija je u svom izveštaju imala zamerke na rad Regulatornog tela za elektronske medije navodeći, između ostalog, da ovo telo toleriše govor mržnje te da selektivno primenjuje zakon. Predsednica Saveta REM-a Olivera Zekić negira nalaze izveštaja tvrdeći da REM radi po zakonu, a članica Saveta Judita Popović, sa druge strane, kaže da EK konstatuje ono što svi već znamo.