16. nov 2016.

Online mediji u Srbiji i Hrvatskoj: Pritisci, prijetnje i neredovne plaće

laptop_3Online mediji u Srbiji i Hrvatskoj dijele mnoge zajedničke probleme, što je posebno vidljivo u oblasti financijske održivosti internet portala i političkih i financijskih pritisaka kojima su novinari u ovim zemljama izloženi, rezultati su istraživanja Slavko Ćuruvija fondacije i Udruge za medijsku kulturu H-Alter

Problemi financijske isplativosti izraženiji su za lokalne medije zbog orijentacije oglašivača prema medijskim kućama sa širim dosegom publike, ali i zbog manjka javnih fondova, rezultati su uporedne analize o potrebama lokalnih online medija u Srbiji i Hrvatskoj koje su zajedno provele Slavko Ćuruvija fondacija iz Beograda i Udruga za nezavisnu medijsku kulturu iz Zagreba.

Ispitanici u oko 64 posto web stranica u Srbiji i 57 posto njih u Hrvatskoj izjavili su kako su novinari ili medijska kuća u kojoj rade bili žrtve nekog oblika prijetnji po njihovu sigurnost. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da 51 posto ispitanih medija u Srbiji i 48 posto u Hrvatskoj tvrdi da su bili izloženi pritisku i prijetnjama lokalnih zvaničnika.

Najčešće, prijetnje stižu putem društvenih mreža, a novinari ih primaju ozbiljnije ukoliko sadrže lične informacije, kao što su adresa ili broj telefona novinara. Fizičkom napadu bilo je izloženo 14 posto novinara na web portalima u Hrvatskoj, i 10 posto u Srbiji, pokazalo je istraživanje.

Razni oblici hakerskih napada desili su se kod oko 46 posto web stranica u Srbiji, a slična je situacija i u Hrvatskoj sa 43 posto napadnutih stranica. Samo jedan takav napad u Srbiji je prijavljen policiji, ali nikada nije razriješen. S druge strane, u Hrvatskoj je prijavljeno pet slučajeva napada, ali mediji nisu dobili nikakvu povratnu informaciju od policijskih službenika.

Iskustvo glavnih urednika, brojnost redakcija i plaće

U Hrvatskoj, glavni urednici portala imaju u prosjeku 24,6 godina ukupnog novinarskog iskustva, dok u Srbiji rade znatno neiskusniji urednici koji se novinarstvom u prosjeku bave 15 godina. Za urednike sedam portala u Hrvatskoj i pet u Srbiji prvo novinarsko iskustvo bilo je upravo pozicija urednika na internet portalima, ali je istraživanje pokazalo da je, i pored ove činjenice, potreba za treninzima namijenjenim urednicima slabo kotirana.

Portali u Hrvatskoj imaju u prosjeku 2,43 stalno zaposlena novinara, odnosno urednika. U Srbiji je taj broj 3,13 zaposlenih po internet portalu, što uključuje stalne zaposlenike, stalne freelnacere i volontere. Zanimljivo je i da 29 posto ispitanih portala u Hrvatskoj funkcioniše sa samo jednim uposlenikom. U Srbiji 20 posto ispitanih medija funkcioniše na taj način – pored glavnog urednika, ne postoji drugi urednik ili novinar u redakciji.

Među stalnim uposlenicima redakcija, 49 posto novinara i urednika ima manje od 30 godina, dok ih je 48 posto starijih od 45 godina. Slična je situacija i u Srbiji gdje je 40 posto zaposlenih u redakcijama mlađe od 30 godina, a 48 posto novinara i urednika je starije od 45 godina.

Među najvećim problemima koji se tiču uposlenika ističu se potreba za besplatnim treninzima ili mentorstvom, nedostatak adekvatnog radnog osoblja i nemogućnost da se uposlenici odgovarajuće plate za njihov rad. Dvije trećine ispitanih medija, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji, redovno isplaćuje svoje stalne uposlenike, dok ostali ne mogu odgovoriti na takve zahtjeve.

Istraživanje je pokazalo da online mediji u Hrvatskoj ostvaruju značajnije financijske rezultate nego njihove kolege u Srbiji. Na pitanje da li su u prošloj godini ostvarili profit, pozitivno je odgovorilo 58 posto ispitanih medija u Hrvatskoj i samo 36 posto u Srbiji. Karakteristično za medije u Srbiji je da ih većina ima jedan dominantan izvor financiranja koji doprinosi ukupnom budžetu sa više od 50 posto udjela. Među takvim medijima najviše je onih koji primarno ovise o javnim fondovima. U Hrvatskoj, u medijima sa jednim dominantnim izvorom financiranja, novac dolazi od komercijalnih izvora, primarno iz oglašavanja.

Društvene mreže i dinamika objavljivanja sadržaja

Sve ispitane web stranice u istraživanju imaju svoju Facebook stranicu. Druga najpopularnija mreža je Twitter, a slijede YouTube, Instagram i Google+.

Facebook stranice lokalnih online medija u Srbiji u prosjeku imaju 9.145 lajkova, a dnevno se na tim stranicama objavljuje u prosjeku 6,54 postova. Prosječan broj lajkova Facebook stranica u Hrvatskoj je 11.848, sa prosječnim brojem od 10,5 postova u toku dana. Istraživanje je pokazalo i znatno višu stopu plaćenih sadržaja na društvenim mrežama u Hrvatskoj.

Navika korištenja linkova u tekstovima rijetka je pojava u online medijima u Hrvatskoj i Srbiji, koji ih često uopće ne koriste ili imaju samo jedan link po članku koji najčešće vodi do originalne stranice u slučaju preuzimanja sadržaja. Istraživanje je pokazalo i da manje od polovine web stranica u Srbiji i Hrvatskoj imaju dostupnu i mobilnu aplikaciju.

U istraživanju je učestvovalo 39 lokalnih online medija iz Srbije i 21 iz Hrvatske. Kompletno istraživanje na engleskom jeziku dostupno je ovdje. Najvažniji zaključci istraživanja na srpskom jeziku dostupni su ovdje.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend