18. maj 2026.

Radivojević po tužbi sudije Đorđević i njenog supruga: „Novinarima ne treba saglasnost ljudi koje istražuju”

Danas je održano novo ročište u krivičnom postupku koji su protiv novinara KRIK-a pokrenuli sudija Apelacionog suda Dušanka Đorđević i njen suprug Aleksandar, zbog podataka objavljenih u bazi „Prosudi ko sudi”. Na današnjem ročištu je iskaz dala bivša novinarka ovog istraživačkog portala, Jelena Radivojević, koja je istakla da ova tužba predstavlja zastrašivanje i pritisak kako novinari ne bi pisali o njima. 

Novinarka Jelena Radivojević i advokatica Kruna Savović (Foto: Cenzolovka / Nikolija Čodanović)

Reč je o dva objedinjena krivična postupka koji se vode protiv glavnog i odgovornog urednika KRIK-a Stevana Dojčinovića, zamenice glavnog urednika Bojane Jovanović i bivših novinarki ovog istraživačkog portala Bojane Pavlović i Jelene Radivojević. Protiv njih su krivičnu tužbu podneli sudija Dušanka Đorđević i njen suprug advokat Aleksandar Đorđević zbog navodno neovlašćeno pribavljenih i objavljenih ličnih podataka u bazi „Prosudi ko sudi”. Tražili su kaznu od po 10 meseci zatvora za novinare i dve godine zabrane bavljenja novinarstvom.

Danas je pred sudijom Dušicom Ristić svoj iskaz iznela nekadašnja novinarka KRIK-a Jelena Radivojević, autorka profila sudije Dušanke Đorđević u pomenutoj bazi.

Novinarima ne treba saglasnost

Rad na bazi, kako je objasnila Jelena Radivojević, izgledao je tako što je prikupljala podatke o imovini i postupcima sudije Đorđević, analizirala i obrađivala dobijenu dokumentaciju, pisala profil i poslala sudiji pitanja. Advokat tužilaca ju je pitao da li je sve to sama uradila.

„Samostalno sam radila na profilu. Radila sam svoj posao, a postavljanje novinarskih pitanja je prvi korak koji naučite”, rekla je Radivojević.

Objasnila je i da su mnogi podaci o sudijama već javni, poput podataka iz APR-a ili Agencije za sprečavanje korupcije. Do svih tih podataka o imovini i postupcima sudije Đorđević, istakla je Radivojević, novinari su došli na isti način kao i u ostalim sudijskim profilima.

Valentina Đorđević, advokatica Aleksandra Đorđevića, pitala je novinarku kako je došla do podatka da je on član Instituta „Kirilo Savić”.

„Sećam se da sam prostim guglanjem došla do odluke parlamenta ili Vlade, ne sećam se tačno, da je Aleksandar Đorđević postavljen na to mesto. Morala sam da proverim da li je to taj Aleksandar Đorđević, pa sam ukucala firme na APR-u”, objasnila je ona.

Na pitanje advokata tužilaca da li je dobila saglasnost za obradu podataka od Đorđevića, Radivojević je rekla da novinari nemaju tu obavezu.

„Nemamo saglasnost, niti je to praksa novinarskog rada, niti nas zakon obavezuje. Praktično bi bilo nemoguće raditi bilo koje istraživanje i novinarski posao kada bismo morali da tražimo saglasnost onoga koga istražujemo”, objasnila je novinarka.

Navela je da su informacije plasirane tako da se nikome ne ugrožava privatnost, kao i to da su prilikom izrade prethodnih baza tražili i mišljenje Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

Na pitanje advokata tužioca kako je baš ona dobila da radi profil sudije Đorđević, objasnila je da je verovatno razlog tome bio što je ranije pratila suđenje za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, u čijem je Apelacionom veću bila sudija Đorđević.

Đorđević u veću koje je oslobodilo okrivljene za ubistvo Ćuruvije

Sudija Apelacionog suda u Beogradu Dušanka Đorđević bila je deo sudskog veća koje je pravosnažno oslobodilo optužene za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije.

Ta presuda je, međutim, prema oceni Vrhovnog suda, doneta uz povrede zakona.

Vrhovni sud je utvrdio da ključni dokazi i iskazi svedoka u postupku nisu bili pravilno razmotreni, što je, prema stavu suda, išlo u korist okrivljenih.

Tokom rada na bazi poštovani novinarski standardi

Jelena Radivojević je navela da postoji javno dostupna metodologija rada na bazi, u kojoj građani mogu da vide kako se prikupljaju podaci i koji su kriterijumi za odabir sudija. Baza se, kako je rekla, ne bavi adresama niti privatnim podacima, već radom sudija, njihovim predmetima i imovinom.

„KRIK se bavi istraživanjem organizovanog kriminala i korupcije – pratili smo sudske predmete u toj oblasti i znamo koje sudije na njima rade. Baza sadrži informacije o važnim sudskim predmetima na kojima su radili, kao i dostupne podatke o imovini sudija. Takođe, pratili smo njihovu profesionalnu karijeru od studiranja, odnosno napredovanje sve do trenutne funkcije”, objasnila je Radivojević.

Tekstovi se pišu sa velikom pažnjom i uz poštovanje visokih novinarskih standarda, istakla je. Baš zato, prema njenim rečima, nisu ni objavljene sve prikupljene informacije – neke zbog zaštite privatnosti, a neke jer nisu mogli da se potvrde, budući da u redakciji postoji nekoliko nizova provere.

Cilj tužbe – pritisak

Bivša novinarka KRIK-a je na ročištu istakla da novinari nisu tuženi jer nešto u tekstu nije tačno, već zato što su se uopšte bavili sudijom i njenim suprugom.

„Cilj ove tužbe se video i tokom postupka medijacije, jer jedino što su tužioci tražili jeste da se o njima ne piše i da se izbriše profil sudije Đorđević”, rekla je Radivojević.

KRIK je za ovu bazu, kako je podsetila na ročištu, dobio i međunarodne nagrade, a kao bitnu ocenio ju je i podržao i Savet Evrope.

Sledeće ročište je zakazano za 22. septembar, a tada bi, kako je najavila sudija, trebalo svoj iskaz da da Aleksandar Đorđević u svojstvu tužioca.

Sudija je istakla da će to ujedno biti i poslednje svedočenje u postupku, na šta je Vuk Babić, advokat Dušanke Đorđević, upitao kada će svedočiti njegova klijentkinja. Trenutno, međutim, nije jasno hoće li se to desiti budući da sudija tvrdi da njeno saslušanje nije ni predloženo.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend