
Novinarska podrška na protestima (foto: Perica Gunjić / Cenzolovka)
Rekordni nivo fizičkog nasilja nad novinarima, pretnje smrću i onlajn kampanje blaćenja, ukorenjena nekažnjivost i stroga politička kontrola nad medijskim pejzažom – pokazuju da je sloboda medija u Srbiji u sve dubljoj krizi, uz ubrzano zatvaranje prostora za rad nezavisnog novinarstva.
Ovo je zaključak izveštaja „Spirala nasilja nad novinarima: Trajna kriza slobode medija u Srbiji“, koju je kreirala Evropska federacija novinara (EFJ) sa partnerima iz mreže Media Freedom Rapid Response (MFRR) i Platforme Saveta Evrope za bezbednost novinara. Izveštaj je rezultat međunarodne misije u Beogradu, sprovedene u martu ove godine.
U ovom dokumentu zaključuje se da je sloboda medija u Srbiji u „silaznoj spirali“ i da je dostigla istorijski najniži nivo, pri čemu je rangirana na 104. mesto od 180 zemalja u Svetskom indeksu slobode medija za 2026. Reportera bez granica.
Kako piše, nakon tragedije u Novom Sadu u novembru 2024. i protesta koji su usledili, nasilje nad novinarima je eskaliralo. Tako je samo u prošloj godini zabeležen rekordan broj od 209 incidenata, što je više nego dvostruko u odnosu na godinu pre toga. Od početka 2026. je već zabeleženo 100 novih slučajeva. Dodaje se i da je Srbija postala zemlja sa najviše dokumentovanih napada na platformi Mapping Media Freedom.
„Policija ne samo da nije zaštitila novinare, već su njeni pripadnici u najmanje 38 dokumentovanih slučajeva sami bili počinioci napada“, navodi se u saopštenju EFJ.
Srbija je, ističe se, na trećem mestu u Evropi po broju strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP), koje političari i sudije koriste da bi finansijski iscrpeli i ućutkali medije.
U izveštaju je dokumentovana i orkestrirana kampanja blaćenja, u kojoj državni zvaničnici, uključujući predsednika Aleksandra Vučića i ministre, direktno podstiču neprijateljstvo prema nezavisnim medijima putem opasnih javnih izjava, koje kasnije prenose tabloidi.
Jedan od zaključaka je i da država koristi kompaniju Telekom Srbija za agresivnu kupovinu medija, čime se sužava medijski pluralizam i jača provladin narativ.
Podsetili su i da Savet REM-a ne funkcioniše više od 18 meseci, čime je Srbija jedina zemlja kandidat za Evropsku uniju bez funkcionalnog regulatornog tela za elektronske medije.
Ističe se i da je zabeležena upotreba naprednih špijunskih softvera poput Pegasusa i domaćeg alata NoviSpy protiv novinara i aktivista, uz poricanje vlasti o umešanosti, dok se protiv novinara koriste i koordinisani napadi botova.
Kao primere pritisaka na medije, između ostalog, izdvojili su slučaj verbalnog napada na novinara i univerzitetskog profesora Dinka Gruhonjića od strane ministra kulture Nikole Selakovića, nakon čega su usledile brojne pretnje, napad na ekipu N1 ispred Ćacilenda kada im je polomljena kamera, dok policija u blizini nije reagovala. Podsetili su i na pokušaj špijuniranja novinarke BIRN-a Jelene Veljković, kada je na njen telefon preko poruke pokušana instalacija špijunskog softvera Pegasus. Dodatno su istakli i slučaj konačnog sudskog oslobađanja bivših pripadnika DB-a kojima se sudilo za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije.
Partneri iz misije, kako navode, pozivaju vlasti u Srbiji da: odmah prekinu sa zapaljivom retorikom protiv novinara i obustave sve verbalne, fizičke i pravne napade (uključujući korišćenje SLAPP tužbi). Dodatno, traže da se uvedu specijalizovani programi obuke za policiju i pravosuđe radi zaštite novinara.
Uz to, dodaju, upućen je poziv Evropskoj uniji da javno osudi napade i da direktno finansiranje Srbije u strateškim oblastima uslovi merljivim poboljšanjima u oblasti bezbednosti novinara i standardima slobode medija.
Misiju je koordinisala organizacija ARTICLE 19 Evropa, a u njoj su učestvovale sledeće međunarodne organizacije: Asocijacija evropskih novinara (AEJ), Evropska radiodifuzna unija (EBU), Evropski centar za slobodu medija i štampe (ECPMF), Evropska federacija novinara (EFJ), Međunarodni institut za štampu (IPI), Reporteri bez granica (RSF), Opservatorija Balkan i Kavkaz Transeuropa (OBCT), Index on Censorship i Komitet za zaštitu novinara (CPJ). Lokalni partner bilo je Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS). Delegacija se sastala sa novinarima i novinarkama, urednicima i urednicama, medijskim udruženjima, organizacijama civilnog društva, predstavnicima policije, predsednicom Narodne skupštine, glavnim javnim tužiocem i drugim sagovornicima.
14 filmova, dokumentarnih filmova i TV emisija za preporuku novinaru
Kako ojačati lokalne medije i obnoviti informisanje o radu opštinskih vlasti: Britansko rešenje daje rezultate
Filmovi o novinarima i za novinare
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.