19. feb 2023.

Tajni plan o istrebljenju nevakcinisanih belaca – ne postoji

Piše Tamara Tančić
IZVOR Istinomer

Na Fejsbuku se raširio članak u kojem se tvrdi da je visoka zvaničnica američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti „uhvaćena” kako govori da „elite treba da se oslobode svih belaca u SAD i zamene ih imigrantima kako bi smanjili broj ljudi koji odbijaju vakcine”. Posredi je manipulacija izjavom doktorke Kerol Bejker iz 2016. godine. Njen komentar o razlikama u prihvatanju vakcina izvučen je iz konteksta. Bejker je na spornom snimku govorila o otporu na vakcinaciju nekih zajednica u Hjustonu u Teksasu, upoređujući belu zajednicu sa imigrantskom hispanoameričkom zajednicom. Takođe, Bejker u momentu davanja te izjave nije imala nikakvu funkciju u CDC-u.

19. feb 2023.

Kako je Amerika postala kriva za zemljotres u Turskoj (VIDEO)

IZVOR N1

Novinarka Istinomera Nataša Kilibarda izjavila je u emisiji Dan uživo da je broj dezinformacija i lažnih vesti na društvenim mrežama sve veći, a da vanredne situacije, kao što je bila katastrofalni zemljotres u Turskoj - pogoduju za njihovo širenje. "Pažnja i interesovanje ljudi je sada ogromna valuta. Gde je velika pažnja ljudi tu je i prostor za manipulaciju ogroman, i način da se neka agenda sprovede je lakši. Pogotovo kada je reč o osetljivim pitanjima, uključujući zdravlje, rat u Ukrajini kao i zemljotres u Turskoj", istakla je ona. Napominje da nam "medijska pismenost nije na zavidnom nivou" i da postoje građani koji i ne znaju kako zemljotresi uopšte nastaju.

17. feb 2023.

Koje to dezinformacije kruže nakon zemljotresa u Turskoj i Siriji?

Piše Nataša Kilibarda
IZVOR Istinomer

U prethodnih devet dana, svet su obišle slike zemljotresom uništenih turskih i sirijskih gradova u kojima je više od 36 hiljada ljudi izgubilo život. Da nesreća gotovo nikad ne dolazi sama, pokazuju i teorije zavere i dezinformacije koje su, već u prvim satima nakon zemljotresa, kružile društvenim mrežama. Koje su to manipulacije u vezi sa zemljotresima u Turskoj i Siriji postale viralne, kako ih brzo raskrinkati, ali i sprečiti njihovo širenje?

07. feb 2023.

Prednosti i zamke ChatGPT-a za novinare

IFJ
IZVOR NUNS

ChatGPT, jezički model veštačke inteligencije (AI) koji je kreirao OpenAI, pravi talase širom interneta, što dovodi do pitanja o tome kako će AI promeniti način na koji radimo i pišemo.

03. feb 2023.

Kako privući mlađu publiku?

Piše Lejla Huremović

Studija Mladi u ogledalu medija iz 2021. godine navodi da su mladi u Srbiji između 13 i 24 godine bili najčešća dobna skupina koja je koristila platforme društvenih medija, a oni između 25 i 34 godine su bili najčešća dobna skupina za objavljivanje na društvenim mrežama.

01. feb 2023.

AI žurnalistika: kapacitet veštačke inteligencije u obavljanju novinarskih zadataka

Piše Stefan Janjić

Novinski tekst je, osim lidom, moguće početi i digresijom, primerom, anegdotom. (Ovaj, kao što vidite, počinje digresijom). Zamislite kada bih mogao da ovaj tekst, posvećen algoritmima, započnem anegdotom koja odgovara vašem smislu za humor, ili primerom koji bi vam bio posebno prijemčiv; da iz mora mogućnosti odaberem baš onu koju ćete zapamtiti, onu koja uključuje vaš omiljeni sport, vašu omiljenu glumicu, omiljeno voće, istorijsku epohu, omiljeni roman ili omiljenog crtanog junaka. Šanse da ćete pročitati ovaj tekst do kraja znatno bi porasle kad bih umeo da na takav način gađam u centar mete.

11. jan 2023.

Kako postati TikTok novinar/ka

Piše Lejla Huremović

Platforma TikTok iz godine u godinu postaje sve važnija u novinarstvu, naročitu u segmentu izgradnje i kontakta sa mlađom publikom. Na TikToku možete ostvariti blizak dijalog sa vašom ciljnom skupinom, dobiti povratne informacije, odgovoriti na pitanja i biti dostupni. Nigdje drugo danas mladi ljudi nisu tako aktivni u komentarima kao na TikToku. Upravo tu možete imate priliku dobiti direktne odgovore na vaš sadržaj. Na taj način možete dalje razvijati sadržaj, ali i graditi odnos sa vašom publikom.

06. jan 2023.

2023: Moj kolega, robot

Peđa Obradović
IZVOR N1

Eno sam se, naivan, silno iznenadio kada sam otkrio koliko vesti dnevno pogledam, ono makar samo naslov, a da ih nije otkucalo deset ljudskih prstiju ili izdiktirao glas proizveden vibriranjem čovekovih glasnih žica. One ekonomske vesti sa berzi i tržišta prepune brojki i trendova, vremenske prognoze ili sportske izveštaje koji mi dolaze na Tviter-lajni sa naloga uglavnom aglofonskih medija i agencija koje tamo pratim, izgleda, pisala je mašina i ja to uopšte nisam primetio. Tek kada sam pročitao prognozu da će američki lokalni mediji u 2023. godini uložiti u veštačku inteligenciju (AI) kako bi nadoknadili smanjenu produkciju, pre svega servisnih informacija, čiji je broj drastično opao posle talasa otpuštanja zbog smanjenih prihoda od marketinga poslednjih godina, promislio sam da se uputim o čemu se radi i zatekao se nedopustivo neobaveštenim. Izmaklo mi je da je 2022. godina bila ključna kada se radi o razvoju veštačke inteligencije (AI), kao i godina u kojoj su u najširem forumu otvorena pitanja šta to znači za budućnosti novinarstva. I još važnije, kako će promene uticati na to kako je društvo obavešteno o pojavama i događajima koji su ključni za živote ljudi?

30. dec 2022.

Klikbejt

Piše Hajrudin Hromadžić

Ako nitko normalan ne vjeruje u budalaštine koje nam se obilato serviraju pod krinkom informacija, priča i vijesti, ali bez obzira na to nemamo bolji odgovor na takve izazove nego zauzeti ironičnu i ciničnu pozu, e onda smo definitivno poraženi do dosad neslućenih razina

27. dec 2022.

Konstruktivno novinarstvo naspram tradicionalnog novinarstva

Piše Valentina Sigeti
IZVOR NNŠ

Objektivnost i neutralnost prilikom izveštavanja o problemima u društvu, kao i o aktivnostima zloupotrebe moći funkcionera koji bi trebalo da rade u interesu svih građana osnovno je načelo i norma profesionalnog novinarstva. Međutim ovakvo shvatanje novinarstva redefiniše se konstruktivnim novinarstvom koje pruža mogućnost novinarima ne samo da ukazuju na problem, već i na potencijalna rešenja tog problema.

23. dec 2022.

Građani Srbije imaju problem da prepoznaju lažne vesti

Piše Milomir Mandić
IZVOR Demostat

Građani Srbije veruju da znaju odakle dolaze lažne vesti, koji su kanali i motivi za njihovo plasiranje i širenje, međutim, nisu uvek sposobni da ih prepoznaju, pokazalo je Demostatovo istraživanje percepcije fenomena lažnih vesti. Učesnici fokus grupe smatraju da su u korenu dezinformacija interesi, veći profit, uticaj i moć, a da su agresivni senzacionalizam i hiperprodukcija vesti dodatni problem, jer su građani zaslepljeni ogromnom količinom informacija i nemaju vremena da se posvete njihovoj proveri. 

19. dec 2022.

Stariji ljudi i digitalizacija – prednosti interneta menjaju čekanjem u redu (VIDEO)

Piše Tamara Tasić

Godine, zdravlje ili nezainteresovanost glavni su razlozi što većina starijih građana u Srbiji ne koristi tehnologije i prednosti interneta. Tako pojedinim ljudima nije problem čekanje u redu za određene dokumente što mogu da završe i samo jednim klikom preko mobilnih uređaja. Druga epizoda treće sezone serijala Robin hud, u produkciji NVO 35mm, upravo se bavi digitalni veštinama starijih ljudi za koje stručnjaci kažu da nikad nije kasno da se poboljšaju.