
Objavljivanje lažnih vesti i dezinformacija kao da je sastavni deo „boje” ratnih bitaka u Ukrajini, koji već više od godinu dana besne u svetu, kako na kopnenim frontovima, tako i u internet prostoru ali i u medijima.
S obzirom da poslednjih godina u svim vodećim poličkim debatama na nezavisnim televizijama gledamo bukvalno jedne te iste ljude kako pričaju bukvalno jedno te isto, počela da gledam samo reklame.
Slučajevi pretnji i napada na novinare mogu se uspešnije i brže rešavati samo direktnom i intenzivnom komunikacijom i saradnjom između novinara, policije i tužilaštva na svim nivoima, zaključak je sa sastanka novinara i urednika medija iz jugoistočne Srbije sa predstavnicima MUP-a i tužilaštva.
Novinar je dužan da ukazuje na manipulativne i toksične medijske sadržaje, te da ih po mogućnosti dekonstruiše, smanjujući njihov štetan uticaj.

Najpopularnija društvena mreža u Srbiji i dalje je Fejsbuk sa 3,1 milion profila, a svaki drugi korisnik ima više od 40 godina. Broj korisnika Instagrama u Srbiji dostigao je tri miliona, od kojih čak 70 odsto pripada populaciji mlađoj od 39 godina, pokazuju podaci tih socijalnih mreža za decembar 2022. godine.
Studenti na Univerzitetu u Čikagu napravili su softver „Glaze“ koji može da napravi „maskiranu“ verziju originalnog dela, među kojima slike i crteža, kako bi t radove zaštitio od programa veštačke inteligencije.
Uspon AI tehnologija transformiše način na koji novinari rade, i dok modeli za generisanje teksta kao što je ChatGPT čine većinu naslova, postoji mnogo više od ove tehnologije koja se brzo razvija.

Globalna bitka sa dezinformacijama i lažnim vestima ne jenjava. Širenje lažnih vesti i dezinformacija uz korišćenje sofisticiranih programa čiji algoritmi funkcionišu na bazi veštačke inteligencije trenutno uzima maha.

„Misteriozna svetla”, zabeležena neposredno pre zemljotresa u Turskoj, nisu rezultat HAARP aktivnosti, niti se sa sigurnošću mogu pripisati fenomenu takozvanih zemljotresnih svetala. Analiziramo jednu od najupornijih i najstarijih teorija zavere o programu HAARP, ali i kakva je povezanost dezinformacija sa tragičnim događajima i prirodnim nepogodama.
Način na koji pretražujemo informacije na internetu mogao bi da doživi revoluciju nakon što su „Gugl“ i „Majkrosoft“ najavili da uvode veštačku inteligenciju u svoje pretraživače. Primena te tehnologije nosi mnoge dobrobiti, ali i etičke dileme i rizike, upozoravaju upućeni.

Na Fejsbuku se raširio članak u kojem se tvrdi da je visoka zvaničnica američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti „uhvaćena” kako govori da „elite treba da se oslobode svih belaca u SAD i zamene ih imigrantima kako bi smanjili broj ljudi koji odbijaju vakcine”. Posredi je manipulacija izjavom doktorke Kerol Bejker iz 2016. godine. Njen komentar o razlikama u prihvatanju vakcina izvučen je iz konteksta. Bejker je na spornom snimku govorila o otporu na vakcinaciju nekih zajednica u Hjustonu u Teksasu, upoređujući belu zajednicu sa imigrantskom hispanoameričkom zajednicom. Takođe, Bejker u momentu davanja te izjave nije imala nikakvu funkciju u CDC-u.

Novinarka Istinomera Nataša Kilibarda izjavila je u emisiji Dan uživo da je broj dezinformacija i lažnih vesti na društvenim mrežama sve veći, a da vanredne situacije, kao što je bila katastrofalni zemljotres u Turskoj - pogoduju za njihovo širenje. "Pažnja i interesovanje ljudi je sada ogromna valuta. Gde je velika pažnja ljudi tu je i prostor za manipulaciju ogroman, i način da se neka agenda sprovede je lakši. Pogotovo kada je reč o osetljivim pitanjima, uključujući zdravlje, rat u Ukrajini kao i zemljotres u Turskoj", istakla je ona. Napominje da nam "medijska pismenost nije na zavidnom nivou" i da postoje građani koji i ne znaju kako zemljotresi uopšte nastaju.