
Čudna fotografija kruži internetom: da li je Vladimir Putin zaista ponizno klečao pred Sijem Đinpingom? Tvrdi se da je fotografija snimljena tokom Sijeve posete Moskvi – ali ta slika je lažna.
Uspon AI tehnologija transformiše način na koji novinari rade, i dok modeli za generisanje teksta kao što je ChatGPT čine većinu naslova, postoji mnogo više od ove tehnologije koja se brzo razvija.

Globalna bitka sa dezinformacijama i lažnim vestima ne jenjava. Širenje lažnih vesti i dezinformacija uz korišćenje sofisticiranih programa čiji algoritmi funkcionišu na bazi veštačke inteligencije trenutno uzima maha.

„Misteriozna svetla”, zabeležena neposredno pre zemljotresa u Turskoj, nisu rezultat HAARP aktivnosti, niti se sa sigurnošću mogu pripisati fenomenu takozvanih zemljotresnih svetala. Analiziramo jednu od najupornijih i najstarijih teorija zavere o programu HAARP, ali i kakva je povezanost dezinformacija sa tragičnim događajima i prirodnim nepogodama.
Način na koji pretražujemo informacije na internetu mogao bi da doživi revoluciju nakon što su „Gugl“ i „Majkrosoft“ najavili da uvode veštačku inteligenciju u svoje pretraživače. Primena te tehnologije nosi mnoge dobrobiti, ali i etičke dileme i rizike, upozoravaju upućeni.

Na Fejsbuku se raširio članak u kojem se tvrdi da je visoka zvaničnica američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti „uhvaćena” kako govori da „elite treba da se oslobode svih belaca u SAD i zamene ih imigrantima kako bi smanjili broj ljudi koji odbijaju vakcine”. Posredi je manipulacija izjavom doktorke Kerol Bejker iz 2016. godine. Njen komentar o razlikama u prihvatanju vakcina izvučen je iz konteksta. Bejker je na spornom snimku govorila o otporu na vakcinaciju nekih zajednica u Hjustonu u Teksasu, upoređujući belu zajednicu sa imigrantskom hispanoameričkom zajednicom. Takođe, Bejker u momentu davanja te izjave nije imala nikakvu funkciju u CDC-u.

Novinarka Istinomera Nataša Kilibarda izjavila je u emisiji Dan uživo da je broj dezinformacija i lažnih vesti na društvenim mrežama sve veći, a da vanredne situacije, kao što je bila katastrofalni zemljotres u Turskoj - pogoduju za njihovo širenje. "Pažnja i interesovanje ljudi je sada ogromna valuta. Gde je velika pažnja ljudi tu je i prostor za manipulaciju ogroman, i način da se neka agenda sprovede je lakši. Pogotovo kada je reč o osetljivim pitanjima, uključujući zdravlje, rat u Ukrajini kao i zemljotres u Turskoj", istakla je ona. Napominje da nam "medijska pismenost nije na zavidnom nivou" i da postoje građani koji i ne znaju kako zemljotresi uopšte nastaju.
Imerzivno novinarstvo: Prostor za prisniju interakciju sa čitaocima, ali i briga zbog novih načina manipulacije

U prethodnih devet dana, svet su obišle slike zemljotresom uništenih turskih i sirijskih gradova u kojima je više od 36 hiljada ljudi izgubilo život. Da nesreća gotovo nikad ne dolazi sama, pokazuju i teorije zavere i dezinformacije koje su, već u prvim satima nakon zemljotresa, kružile društvenim mrežama. Koje su to manipulacije u vezi sa zemljotresima u Turskoj i Siriji postale viralne, kako ih brzo raskrinkati, ali i sprečiti njihovo širenje?
Seciramo dezinformacije, filtriramo činjenice i analiziramo lažne narative u serijalu članaka posvećenom borbi protiv dezinformacija i medijskom opismenjavanju
ChatGPT, jezički model veštačke inteligencije (AI) koji je kreirao OpenAI, pravi talase širom interneta, što dovodi do pitanja o tome kako će AI promeniti način na koji radimo i pišemo.
Ovim tekstom vam neću olakšati posao i dati precizan odgovor. I čitati i gledati. Publika preferira oboje, a odgovor ovisi o: Zemlji u kojoj je istraživanje provedeno starosnoj dobi publike o kvalitetu i dizajnu vašeg sadržaja. Tekst je i dalje kralj, ali i video ima sve značajniju ulogu I danas kažemo da čitamo vijesti iako…
Studija Mladi u ogledalu medija iz 2021. godine navodi da su mladi u Srbiji između 13 i 24 godine bili najčešća dobna skupina koja je koristila platforme društvenih medija, a oni između 25 i 34 godine su bili najčešća dobna skupina za objavljivanje na društvenim mrežama.
Novinski tekst je, osim lidom, moguće početi i digresijom, primerom, anegdotom. (Ovaj, kao što vidite, počinje digresijom). Zamislite kada bih mogao da ovaj tekst, posvećen algoritmima, započnem anegdotom koja odgovara vašem smislu za humor, ili primerom koji bi vam bio posebno prijemčiv; da iz mora mogućnosti odaberem baš onu koju ćete zapamtiti, onu koja uključuje vaš omiljeni sport, vašu omiljenu glumicu, omiljeno voće, istorijsku epohu, omiljeni roman ili omiljenog crtanog junaka. Šanse da ćete pročitati ovaj tekst do kraja znatno bi porasle kad bih umeo da na takav način gađam u centar mete.