

Od pada nadstrešnice u Novom Sadu eskalirali su napadi na kritičke medije. Rizično je baviti se novinarstvom ovde: Srbija zaista jeste najopasnije mesto u Evropi za rad novinara, i to smo videli u poslednjim izbornim ciklusima. Ovde su izbori kao ratne zone. Novinari se fizički napadaju. Centar Beograda je okupiran i pretvoren u paramilitarni kamp iz kog svakog trenutka mogu da iskoče kriminalci, navodi za Cenzolovku profesorka Snježana Milivojević, koja je za Rojtersov institut za studije novinarstva radila istraživanje o Srbiji.

Iako su u toku pozivi novinarima i advokatima u vezi istrage o „simuliranju zvučnog topa“ za koje je zaduženo Više javno tužilaštvo (VJT), prorežimski tabloidi ponovo su „preuzeli slavu“. Naime, provladini mediji su, pre nego što je poziv stigao licima kojima je upućen, puštali informacije da će do toga doći.

Razgovor predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa predstavnicima GSP-a, sindikata i strukovnih udruženja ispred Predsedništva danas je u provladinim tabloidima predstavljen kao gotovo istorijski događaj. Što i jeste. Međutim, Informer je susret opisao kao dokaz da Vučić „ne beži od naroda” i da je spreman da sasluša građane. Takav narativ, međutim, zanemaruje činjenicu da se predsednik prethodnih godina nije pojavljivao na najvećim protestima i okupljanjima nezadovoljnih građana. Nije ga bilo ni među građanima koji su odavali poštu stradalima nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, niti na masovnim studentskim demonstracijama koje su usledile.

Novinarka N1 Ina Džakula postavila je dva pitanja predsedniku Vučiću kada je prošle nedelje prisustvovao spajanju glavne konstrukcije novog novosadskog mosta. Na „Kolegijumu“ TV Informer Dragan Vučićević je istog dana izjavio kako je Džakula rekla Vučiću „Vi niste pravi predsednik“. Pregledali smo čitavu konferenciju i utvrdili da se nije desilo ništa ni nalik tome.

Slobodni novinari fotoreporter Marko Dragoslavić fizički je napadnut danas dok je izveštavao, kako tvrdi, sa nelegalnog gradilišta u Ulici Milana Rakića u Beogradu. Slučaj je prijavio policiji, a Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) poziva nadležne da hitno identifikuju i procesuiraju napadača.

U opštini Novi Bečej, u kojoj lokalnu svakodnevicu kontinuirano prate dva medija, ovogodišnji konkurs za javno informisanje ponovo je pokazao istu podelu: javni novac ide medijskom krugu koji godinama uživa institucionalnu podršku, dok Webinfo, nakon perioda kritičkog izveštavanja, pitanja, zahteva za informacije i praćenja protesta, ostaje bez sredstava.

Češka vlada planira da od januara 2027. godine zameni naknadu za registraciju finansiranjem javnih medija iz državnog budžeta. Predloženi nivoi finansiranja predstavljali bi značajno realno smanjenje, bez zaštite nezavisnosti javnih medija, bez prethodnih konsultacija sa emiterima i nedovoljno vremena za javnu i parlamentarnu raspravu. U petak je godišnji sastanak EFJ-a jednoglasno usvojio predlog, koji je podneo Sindikat novinara Češke Republike (SNCR), pozivajući češku vladu „da odmah ponovo razmotri predloženu reformu i obezbedi puno poštovanje Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA), posebno u pogledu adekvatnog, stabilnog, održivog i predvidljivog finansiranja javnih medija“ (videti Rezoluciju 31).

BRISEL - Poslanik Srbija centra Slobodan Cvejić upozorio je danas da u Skupštini Srbije i dalje traje blokada procesa izbora članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), dodajući da o medijskoj situaciji u zemlji govori i emisija javnog servisa u kojoj se otvoreno pozivalo na hapšenje protivnika u "nikad objašnjenom slučaju zvučnog topa".

Od slavlja na TV Informer u kome ga je advokat Vladimir Đukanović, prema tvrdnjama mnogih, prvi put javno pomenuo već 15. marta 2025. godine, preko potpunog negiranja njegovog postojanja do optužbi da su studenti planirali i oranizovali „simulaciju“ njegove upotrebe – tako se razvijalo „izveštavanje“ režimskih medija o „zvučnom topu“
Kodeks novinara Srbije odnedavno zabranjuje izveštavanje sa sahrana, osim ako su u pitanju javne ličnosti. No, malo ko se nada da će to zaustaviti tabloide koji su razvili bizarni žanr grobljanske reportaže

Regulatorno telo za elektronske medije (REM) trebalo bi da reaguje zbog korišćenja veštačke inteligencije u programu televizije Hepi, smatraju sagovornici Danasa. Veštački generisani voditelji – Bojana Filipović i Marko Popović, pojavili su se u programu Hepi televizije bez jasnog obaveštenja publici da je reč o AI novinarima, što je otvorilo pitanje etičnosti, transparentnosti i moguće obmane gledalaca.

Formiranje Saveta REM-a izdvojilo se kao jedno od centralnih pitanja u procesu evropskih integracija Srbije. Evropski zvaničnici ponovo su istakli njegovo konstituisanje kao jedan od uslova za otvaranje Klastera 3, kao i dobijanja sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan. I pored više pokušaja da se izbor članova završi, postupak i dalje nije okončan na način koji bi obezbedio punu funkcionalnost ovog regulatornog tela. Dok vlast tvrdi da su organizacije koje su predlagale kandidate pokušale da obezbede većinu u Savetu REM-a, stručnjaci smatraju da je zastoj posledica nepoštovanja zakonskih procedura.