
Reporteri bez granica objavili su da su zaprepašćeni "jasnim znacima" da je na odluku Srbije da zabrani ulazak Romanu Perlu, ruskom novinaru iz Izraela, uticala Rusija, u kojoj je on od 2021. označen kao "strani agent".

Nakon tužbe bivšeg načelnika beogradskog centra Resora državne bezbednosti, Milana Radonjića, još jedan od ranije okrivljenih za ubistvo Slavka Ćuruvije koji je oslobođen zbog nedostatka dokaza odlukom Apelacionog suda, Miroslav Kurak tužio je Slavko Ćuruvija fondaciju. Kao i u slučaju Radonjića, tužba se odnosi na saopštenje u kome smo izrazili neslaganje sa presudom. Zbog povrede ugleda i časti, i Kurak od Fondacije traži odštetu od 500.000 dinara.

Lažni sajtovi koji žele da odaju utisak da su informativni sada su brojniji od legitimnih lokalnih sajtova vesti, a Rusija igra vodeću ulogu u njihovom širenju, kažu medijski analitičari. Istraživanje koje je organizacija za odbranu od dezinformacija NewsGuard pokazuje porast broja sajtova koji objavljuju sadržaj niskog kvaliteta ili dezinformacije.
Presude KRIK-u nisu samo naš problem, mi smo samo prvi koje je udario taj talas koji će da poklopi i druge medije i aktiviste jer je vlast odlučila da koristi SLAPP tužbe kao najjači mehanizam kojim može da sruši nekoga, a da ne upotrebite fizičku silu, istakao je danas u Novom Sadu glavni i odgovorni urednik KRIK-a Stevan Dojčinović.
Grupe za odbranu prava medija su danas pozvale predsednika Slovačke Petera Pelegrinija da uloži veto na sporni zakon koji smatraju da će javnu radio-televiziju RTVS pretvoriti u „sredstvo državne propagande“.

Nacionalna radna grupa za borbu protiv SLAPP-a pruža podršku istraživačkom portalu KRIK koji se u poslednje tri godine susreće sa najvećim brojem tužbi koje imaju karakteristike SLAPP-a, a posebno u poslednje dve nedelje, sa presudama koje mogu imati dalekosežne posledice na slobodu izražavanja u Srbiji.

Sloboda medija u Srbiji opada iz godine u godinu, a bogami od početka ove godine iz dana u dan. To pokazuju sva relevantna domaća i međunarodna istraživanja pa tako i NUNS-ov godišnji izveštaj Indikatori za nivo slobode medija i index bezbednosti novinara za 2023. godinu. Uprkos zakonskim garancijama koje su u velikoj meri, ali ne u potpunosti, usklađene sa evropskim i međunarodnim standardima (UN, Savet Evrope itd.) implementacija predstavlja veliki problem, ali to nažalost nije slučaj samo kada su u pitanju novinari i mediji već čitavo srpsko društvo.

Otkrivajući kriminalne i koruptivne radnje određenih aktera, istraživački novinari na direktan način pomažu policiji, tužilaštvu, Agenciji za sprečavanje korupcije, revizorskoj i drugim insitucijama u zemlji. Oni sve dokaze objavljuju u svojim radovima, ali čini se da to najčešće nije dovoljno da bi pomenute institucije preduzele dalje korake iz svoje nadležnosti. Na kraju, trud može biti nagrađen nekom nagradom za istraživačko novinarstvo, ali i ponekom SLAPP tužbom, ako se neki akteri, pomenuti u istraživanju, nađu uvređenim. I pored toga, novinari nastavljaju sa svojim radom iako ponekad izgleda besmisleno.
Današnje ročište, na kome je trebalo da budu date završne reči i da eventualno bude objavljena presuda po tužbi protiv urednika portala „Srbin info“ Dejana Zlatanovića i vođe „Narodnih patrola“ Damnjana Kneževića, zbog optužbe da su pozivali na nasilnu promenu ustavnog poretka, odloženo je za 22. oktobar, prenosi Udruženje novinara Srbije.

Izvršni direktor Asocijacije nezavisnih elektronskih medija Veran Matić apelovao je danas da se poništi odluka o izručenju beloruskog novinara i političkog aktiviste Andreja Gnjota vlastima Belorusiji i tako zaštiti od sigurnog političkog progona, torture i duge zatvorske kazne ako bude izručen Belorusiji.
Novinar Danilo Bugarski gotovo 14 godina čeka konačnu presudu u sporu sa dnevnim listom „Politika“ u kojem je pre isto toliko godina proglašen tehnološkim viškom. Inače, ovo je ovo jedan od najdužih sporova novinara i medijske kuće koji su u toku, a Bugarski za sajt Udruženja kaže da mu je u "Politici" načinjena velika nepravda.
Portal Klix.ba je početkom mjeseca izvijestio da je uveo korištenje umjetne inteligencije (AI) na svojoj platformi kako bi efikasnije suzbio govor mržnje u sekciji komentari.
Article 19, međunarodna organizacija koja promovira slobodu izražavanja i dio je uglednoga konzorcija Media Freedom Rapid Response (MFRR), poziva hrvatske vlasti da u cijelosti povuku sporni članak 307. a Kaznenog zakona, poznatiji kao "Lex AP", jer predstavlja značajnu prijetnju slobodi izražavanja te se mora hitno ponovo razmotriti.