
Od početka rata u Ukrajini, Reporteri bez granica (RSF) i ukrajinski Institut za masovno informisanje otvorili su centre u kojima je pružena podrška za 1300 novinara i medijskih kuća u toj zemlji.

Pregršt detalja, senzacionalizam, neprimeren rečnik... mogu negativno da utiču na osobe sa mentalnim poteškoćama i podstiču porast samoubistava. Neprofesionalno izveštavanje o ovoj temi jedna je od retkih pojava gde je sankcija efikasnija od edukacije, smatra novinarka Jovana Gligorijević, jedna od autorki Smernica za etičko medijsko izveštavanje o samoubistvu

Kompanija Ringijer Srbija, donedavni vlasnik NIN-a, ovaj nedeljnik je poklonila svojoj generalnoj direktorki Jeleni Drakulić Petrović, pokazuje ugovor o prenosu udela. U njemu stoji da Ringijer Srbija novoj vlasnici bez ikakve naknade prenosi svoj udeo (gotovo stoproncentni), koji vredi više od 280.000 evra. Iz kompanije Ringijer nisu želeli da odgovore na pitanja Raskrikavanja zašto su ovo učinili, odnosno koji je interes kompanije da svoj udeo ustupi bez naknade.

Nedostatak novca, često čujemo od kolega ili analitičara, najveći je problem medija koji izveštavaju na srpskom, albanskom ili jezicima ostalih zajednica koje žive na Kosovu. Konstatacija je tačna, ali retko se spominje problem polarizovane medijske scene, valjda zbog velike količine novca koju je međunarodna zajednica uložila u, kako to kažu aktivisti civilnog sektora, „podizanje kapaciteta“, pa da ne bude da je novac poreskih obveznika sa zapada uzalud potrošen.
Ekipu čikaške TV stanice koja je izveštavala o seriji krađi, opljačala su pod pretnjom oružjem trojica muškaraca u fantomkama.

Koalicija za slobodu medija upozorava da poslednje verzije predloga Zakona o javnom informisanju i medijima i Zakona o elektronskim medijima, koje je pripremilo Ministarstvo informisanja i telekomunikacija, značajano odstupaju od Medijske strategije i obesmišljavaju ključne mere oko kojih su se 2020. godine usaglasila udruženja medija i novinara i Vlada Republike Srbije.

Dovođenje u zabludu i održavanje u zabludi je prevara, a to je krivično delo. Upotreba veštačke inteligencije tako što se javnost dovodi u zabludu ne sme da bude dozvoljena nikome, pa ni Željku Mitroviću, kaže Brankica Stanković iz Insajdera. Olivera Zekić iz Saveta REM-a kaže za Cenzolovku da će Pink, ukoliko se njegov vlasnik ogluši o preporuke o upotrebi VI, biti kažnjen. Mitrović je posle toga objavio još jedan falsifikat ‒ kazne nema
Jelena Drakulić Petrović, dugogodišnja generalna direktorka Ringiera u Srbiji, postala je nova vlasnica nedeljnika NIN, koji je od 2009. godine bio jedno štampanih izdanja pomenute kompanije.

A month ago, I received information from a state secretary to the effect that it was certain that the verdict was ‘not guilty’, and then also from a few of our journalist colleagues who are following different trials, so, at this moment, it is more certain that this is a not guilty verdict than another one, a conviction or different forms of imprisonment, says the Chair of the Commission for Investigating the Killings of Journalists Veran Matić for Novi magazin

Pre mesec dana sam od jednog državnog sekretara dobio informaciju kako je pouzdano da je presuda oslobađajuća, a potom još od nekoliko naših kolega novinara koja prate različita suđenja, tako da je u ovom trenutku izvesnije da je presuda oslobađajuća nego neka druga, potvrđujuća ili druge zatvorske kazne, kaže predsednik Komisije za istragu ubistava novinara Veran Matić za Novi magazin
Ringier Serbia prenela je ceo svoj vlasnički udeo u NIN-u generalnoj direktorki Jeleni Drakulić Petrović, saopštila je ta kompanija.

Profesor na Fakultetu političkih nauka Rade Veljanovski rekao je danas za Betu da to što je Ringier Srbija preneo stoprocentno vlasništvo nad NIN-om na generalnu direktorku ove kompanije u Srbiji Jelenu Drakulić Petrović samo po sebi ne znači ništa, i da treba sačekati da bi se videlo da li će se promeniti uređivačka politika tog nedeljnika.
Između 2011. i 2022. godine, 78 zemalja u svetu usvojilo je zakone koji se tiču sprečavanja širenja lažnih vesti i dezinformacija na internetu. Neki od tih zakona se fokusiraju na veću transparentnost platformi društvenih mreža, uspostavljanje odgovornosti kad je reč o digitalnom oglašavanju, kao i povećanje medijske i digitalne pismenosti. Međutim, mnoga zakonska rešenja su često nejasna i omogućavaju vlastima da definišu zabranjeni sadržaj po sopstvenom nahođenju, te pokazuju tendencije ka represiji. Kao rezultat, novinari rizikuju velike novčane ili čak zatvorske kazne za bilo koji sadržaj koji je u suprotnosti sa linijom vlade. U mnogim zemljama suzbijanje lažnih informacija je predstavljeno kao pitanje nacionalne bezbednosti, što u autoritarnim državama može predstavljati stvarnu pretnju za nezavisne medije.