
Tuniske vlasti zatvorile su televizijsku stanicu, pošto je jedan od njenih voditelja pročitao pesmu protiv diktature.
Medijima u Afganistanu se zabranjuje i poticanje mlađih generacija da napuste zemlju.
U Ljubljani su se juče ponovili neredi zbog protesta protiv vladinih mera i uvođenja kovid potvrda, u kojima je, prema policijskim procenama, učestvovalo oko 3.000 ljudi u centru grada. Protest je policija uspela da smiri u kasnim večernjim satima, a na više mesta upotrebila je vodeni top i suzavac kako bi rasterala demonstrante. Tokom protesta stradala su i vrata redakcije N1 Slovenija, a odgovorna urednica tamošnjeg portala Katja Šeruga kaže da Ljubljana nikada nije izgledala kao sinoć. Upozorava da su novinari istovremeno na meti i demonstranata i vladajuće stranke, kao i da je atmosfera u društvu napeta, iracionalna, i da je teško proceniti u kom pravcu će se stvari dalje odvijati.
Pandorini papiri otkrili su i da je Nikola Petrović, u vreme dok je bio direktor državne firme, bio i vlasnik ofšor firme na Britanskim Devičanskim Ostrvima. Tu firmu nije prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, iako je po zakonu bio dužan da to uradi. Firmu je iskoristio da otvori račun u švajcarskoj banci, a kako je njegovo vlasništvo u firmi bilo sakriveno, tako je ujedno sakrio i da je vlasnik računa. Advokat koji mu je u tome pomagao, osnivač je prorežimskog portala Antidot.
Najuticajnije fejsbuk stranice u Srbiji na temu vakcinacije protiv virusa covid-19 u prvoj polovini 2021. godine imale su ili izrazito pozitivan ili izrazito negativan narativ o vakcinama, dok je među njihovim objavama posebno primetan pozitivan narativ o Rusiji, a negativan prema zemljama Zapada.
Uzbunjivačica iz kompanije Fejsbuk Frensis Hogen, odgovorna za to što su u javnost procurele iznenađujuće informacije o toj kompaniji, svedočila je pred američkim Kongresom, javlja BBC. Ona je oštro kritikovala kompaniju, navodeći da njeni sajtovi i aplikacije "nanose štetu deci, unose podele i slabe našu demokratiju".
Tužilaštvu nije trebalo mnogo da odbije krivičnu prijavu protiv Aleksandra Šapića koju smo podneli Marko Vidojković i moja malenkost.
Napadi na novinare koji su učestvovali u projektu “Pandorini papiri” su demagogija, kaže Jelena Ćosić iz Međunarodne mreže istraživačkih novinara (ICIJ), organizacije koja je predvodila to međunarodno istraživanje.

Još jedna godišnjica „5. oktobra“, kada nam se učinilo da ipak može biti sve drugačije, prolazi mlako i bez imalo naboja koji je trebalo da karakteriše obeležavanje jednog važnog preokreta u savremenoj istoriji Srbije. Jedan od gotovo najvažnijih simbola „5 oktobra“ je bilo „oslobađanje“ medija, pre svega RTS, koji je i tada bio simbol potčinjenosti…

Evropska komisija pokrenula je javnu raspravu o svom planu zaštite novinara i boraca za ljudska prava od sudskih sporova koji imaju za cilj da im ograniče rad. Informacije iz javne rasprave poslužiće za predstojeću inicijativu Evropske komisije o tzv. strateškim tužbama protiv učešća javnosti (SLAPP) koje biznis, vlade ili pojedinci često koriste da ućutkaju ljude…
Dešavalo se i do sada da društvene mreže prekinu sa radom na neko vreme, ali ne tako dugo kao 4. oktobra. Postavlja se pitanje da li je za milijarde korisnika širom sveta život u tom trenutku stao i vratio u stvarni svet?

Reporteri bez granica (RBG) tražili su da istraživačko novinarstvo bude vodeća tema programa predstojećeg samita država Zapadnog Balkana i članica EU. Dok tabloidi i vodeći mediji u ovom regionu šire lažne vesti, a zaposlene u nezavisnim medijima hapsi ili uznemirava policija, veliki broj napada na novinare prolazi nekažnjeno, navode RBG.