
Udruženje novinara Srbije (UNS) i Strukovni sindikat Radio-televizije Srbije povodom 21. godišnjice od ubistva 16 medijskih radnika u NATO bombardovanju RTS-a ponovo ističu da odgovorni za ovaj ratni zločin ne smeju ostati van domašaja pravde.
Tokom snimanja priče o kopanju bušotina na privatnim imanjima meštana Kuzmina, radnici Turske firme „Bindi“ sa sedištem u Albaniji fotografisali su novinarsku ekipu RTV Kim i registarske tablice njihovog automobila, kao i automobil advokatice Jovane Filipović, koja je bila na licu mesta. Intervenisala je i Kosovska policija.
Udruženje novinara Srbije (UNS) i njegov ogranak na Kosovu protestuju zbog onemogućavanja rada novinarskoj ekipi RTV KiM iz Čaglavice i snimatelju Radio-televizije Srbije na novinarskom zadatku u selu Kuzmin kod Kosova Polja i traže da policija utvrdi ko ih je ometao i uznemiravao, kako bi mogli pred tužilaštvom da pokrenu postupak.
Danas se navršava 21 godina od kada je u NATO bombardovanju, na svojim radnim mestima, poginulo 16 radnika RTS-a. Predsednik Udruženja novinara Srbije Vladimir Radomirović kaže da to udruženje ne prestaje da traži da se pronađu i kazne odgovorni.

Portparolka organizacije "Reporteri bez granica" Paulina Ades-Mevel izjavila je za N1 da je Srbija pala na listi ove organizacije zbog brojnih problema koje imaju novinari u našoj zemlji. Podsetila je na hapšenje novinarke Ane Lalić i pretresanje njenog stana kao i na brojne pretnje koje su upućene novinarima N1.

Iako je stručna javnost osudila „samolečenje“ i prevenciju zaraze korona virusom koju promoviše Željko Mitrović, i pozvala nadležne da reaguju zbog krivičnog dela nadrilekarstva, vlasnik Pinka za to ne haje niti planira da odustane od ozoniranja krvi koju popularizuje kako na društvenim mrežama, tako i u informativnim emisijama svoje televizije.
Pitanje zašto je „na prvu liniju fronta“ u Nišu otišla jedna „dama“, a ne osoba muškog pola, koje je novinar B92 uputio doktorki Kisić Tepavčević, odražava duboko ukorenjene rodne stereotipe, ali i narative zasnovane na ratnoj retorici koje već dugo živimo, smatraju sagovornice Danasa.
Nezavisno udruženje novinara Srbije podneće prijavu protiv Televizije Pink zbog grubog nepoštovanja odredbi Zakona o elektronskim medijima i Pravilnika o zaštiti ljudskih prava u oblasti pružanja medijskih usluga.

Reagujući na odluku da se novinarima uskrati prisustvo na konferencijama za medije Kriznog štaba, te diskusije unutar profesije u vezi sa tom odlukom, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) su uputili kratku anketu svojim članovima i članicama. Namera udruženja je bila da saznaju šta novinari misle o novom formatu obaveštavanja javnosti, koliko taj format doprinosi informisanju građana o pitanjima od javnog interesa, koliko su bili uspešni u slanju i dobijanju odgovora itd. Našu anketu, koja je sadržala pitanja sa ponuđenim odgovorima, za 24 sata popunilo je 153 članova i članica dva udruženja, koji rade u ili sarađuju sa ukupno 89 medija a od kojih je 40,7 odsto zaposleno a 59,3 odsto su frilenseri.

Politički sadržaj televizija sa nacionalnom frekvencijom od početka krize izazvane virusom korona apsolutno su zauzeli politički akteri vladajuće većine, pokazuje analiza medijskih sadržaja koju je sprovela organizacija Crta u periodu od 4. marta do 17. aprila. U drugoj polovini marta čak 99 odsto TV programa bilo je rezervisano za pripadnike vlasti. U ovo se ubrajaju informativne emisije, obraćanje političkih aktera u redovnim i vanrednim programima vezanim za aktuelnu zdravstvenu krizu, kao i konferencije na kojima govorili su predstavnici vlasti.
Načini borbe protiv lažnih vesti visokom tehnologijom bili su u fokusu svetske javnosti u izbornim kampanjama, pokušajima diskreditacije pojedinaca, kompanija, međunarodnih organizacija, ali se onda pojavila pandemija korona virusa, pa su neki tehnološki divovi počeli da preduzimaju mere kako bi sprečili širenje nepouzdanih I netačnih informacija u vezi sa tim virusom.
Dušan Šaponja i Dušan Čavić novinari su svakodnevice, pred njihovu kameru mogu stati svi.

Svaki deseti lokalni medij može da preživi naredna tri meseca, dok trećina njih ne zna šta će ni za mesec dana, pokazalo je istraživanje Lokal presa. Drastično su smanjeni prihod od reklama, novac sa medijskih konkursa se ne isplaćuje, donacija je manje... Bez direktne pomoći države, kažu i naši sagovornici, teško da će opstati. Pomoć države zasad nije ni na vidiku

Dok mnogi mediji, posebno lokalni, tokom pandemije gube najveći deo prihoda i grcaju na ivici opstanka, od države nema pomoći i pored toga što političari i stručnjaci u vreme krize ističu važnu ulogu odgovornih medija za informisanje građana. To je primetio i državni sekretar Aleksandar Gajović, izjavivši da mediji neće preživeti bez pomoći države, ali u intervjuu za Cenzolovku poručuje da je potrebno strpljenje i neki srećniji momenat po završetku vanrednog stanja
Dopisniku Danasa sa juga Srbije kao i kolegama novinarima na jugu Srbije sve je teže da dođu do preciznih i tačnih podataka o broju testiranih, kao i onim licima koj su zaražena virusom Covid 19.
Izveštaj Reportera bez granica, na osnovu kojeg je Srbija pala za tri mesta na lestvici medijskih sloboda ne predstavlja iznenađenje, smatraju predstavnici novinarskih udruženja, dok državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanja Aleksandar Gajović naglašava da su nalazi ove međunarodne organizacije "cinični" i da ne razume koji su kriterijumi korišćeni prilikom njihovog istraživanja.