21. sep 2018.

Feminizacija interneta pomaže u sprečavanju online nasilja

U nedostatku infrastrukture, profesionalnog kadra i dijaloga o tehnologiji u našoj zemlji, društveni problemi tehnologije kao što je online nasilje ostaju skriveni za širu društvenu javnost.

Kibernetičko nasilje je nova forma nasilja koja počinje u digitalnom prostoru i predstavlja svaki oblik nanošenja psihičke, emotivne, te u konačnici i moguće fizičke prijetnje za pojedinca/ku ili grupe.

Nasilje u online sferi nema spol i rod, te je u današnjici, svaki participant/kinja na internetu u potencijalnoj opasnosti. Ipak, statistike iz UN izvještaja o kibernetičkom nasilju govore da je na globalnoj razini, neku vrstu nasilja, iskusilo osam do deset žena koje imaju čak dvadeset i sedam puta veću predispoziciju da budu žrtve kibernetičkog nasilja. Prema izvještaju, u 2015. godini, više od devet miliona žena i djevojčica je iskusilo neke oblike kibernetičkog nasilja, gdje su dominantno počinioci bili muškarci.

Prema posljednjem izvještaju Internet World Statistic, u Bosni i Hercegovini postoji preko dva miliona aktivnih korisnika/ica interneta, a od toga preko 1,5 miliona aktivnih korisnika/ica Facebooka kao najpopularnije društvene mreže. Društvene mreže su najčešće platforme preko kojih se odvija životni ciklus kibernetičkog nasilja. Iako kibernetičko nasilje ima dosta sličnosti sa tradicionalnim oblicima nasilja, njegova karakteristika je „neprestana mogućnost protoka sadržaja na mreži“, kaže sociolog Mirza Šaćiri.

„Kada se takav sadržaj pojavi na mreži, gotovo ga je nemoguće izbrisati. Pored toga protok informacija je mnogo brži nego u tradicionalnim oblicima nasilja, kao i doseg kod ljudi, koji nasilnik želi da prikaže. Nasilnika je teško identificirati, i to mu daje sigurnost da može nastaviti raditi to što radi. Cyber prostor na domaćim portalima je prepun govora mržnje, nasilnika i provokatora. To je posljedica loše kontrole, filtriranja i nesprovođenja zakona, jer mnogo ljudi ne zna da zakonski mogu biti kažnjeni zbog šikaniranja, omalovažavanja ili govora mržnje na mreži. Ukoliko se želi smanjiti razina ovakvog oblika nasilja u društvu, potrebno je prikazati i praktičan primjer kažnjavanja nekoga za ovakav oblik nasilja, pored edukacija, radionica i pojavljivanja ovog fenomena u javnom diskursu“, kaže Šaćiri, te dodaje da se kod žrtava kibernetičkog nasilja često javljaju promjene praćene depresijom, te u konačnici i suicidalnim mislima.

„Psihičke posljedice za žrtvu kibernetičkog oblika nasilja su izuzetno teške po nju, žrtva je kontrolisana od nasilnika, koji je u poziciji moći, nasilnik može manipulisati sa žrtvom u svakom momentu. Gubitak samopouzdanja kod žrtve može u konačnici izazvati i sucidalne namjere i samoubistvo.“

Lejla Gačanica je pravnica koja radi na pitanjima kibernetičkog nasilja koje je, kako tvrdi, u Bosni i Hercegovini nedefinisano.

„Bosna i Hercegovina, koliko mi je poznato, nema zaseban zakon o kibernetičkom kriminalu. Odredbe koje se bave ovim djelima se nalaze u krivičnim zakonima entiteta (FBiH i RS). Spominjala se inicijativa za donošenje zasebnog zakona, no mislim da tu nema pomaka. U praksi, policijske strukture imaju odjele za visokotehnološki kriminal. Ovdje ne vrijedi čak ni ono poznato opravdanje: Imamo dobre zakone ali se ne poštuju„, kaže Gačanica i objašnjava zašto je oblast kibernetičkog nasilja teško regulisati.

„Sa adekvatnom pravnom regulativom se muče i države koje pokušavaju pratiti razvoj tehnologije na način da na udaru ne budu digitalna prava korisnika/ca. Cyber prostor je vrlo teško pravno urediti jer donošenje zakona, pravila, uredbi, direktiva traje, što je obrnuto proporcionalna brzina od brzine razvoja online nasilja. Dok nemamo čak ni bazičnu zaštitu od online nasilja u obliku zakona, moramo je tražiti kroz druge, parcijalne i razbacane članove po mnoštvu drugih zakona, odredbe. Obično kada su prava korisnika/ice već povrijeđena.“

Feminizacija interneta 

Asocijacija za progresivne komunikacije je mreža koja djeluje širom svijeta u svrhu podizanja svijesti o jednakosti spolova i rodova na internetu, te je jedan od fokusa njihovog djelovanja i kibernetičko nasilje nad ženama. Rozi Bako, dugogodišnja aktivistkinja i članica mreže, ističe da internet danas nudi mnoštvo platformi i alata koji služe za solidarnost i kreativnost, ali i potencijalni konflikt i agresivnost.

„Za razliku od drugih oblika nasilja, sa kibernetičkim nasiljem se teže boriti, jer je pokriveno štitom anonimnosti i kontinuiranosti. Također, postoji veliki disbalans između pismenih kibernetičkih građana i konzumenata sadržaja. To znači da manje edukovane individue i grupe su pod većim rizikom da postanu žrtve kibernetičkog nasilja. Sa većom participacijom na socijalnim mrežama, žene su pod većim rizikom od muškaraca.“

Kao jedno od rješenja, mreža se zalaže za feminizaciju interneta koju je, kroz napore feminističkih tehnoloških zajednica, kreirala kao koncept 2014. godine. Osnaživanje i participacija žena u digitalnom prostoru pomaže unaprjeđenju rodne ravnopravnosti, ali i prevenira kibernetičko nasilje.

„Osnaživanje žena u digitalnom svijetu ima mnoge alate i savjete: direktnu intervenciju u slučaju krize, edukacija za digitalnu pismenost, promociju žena u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama i srodnim sektorima i kreiranju kvalitetnog sadržaja – kao što su Wiki projekti, koji osiguravaju prisutnost ženskih biografija na Wikipediji“, kaže Rozi i dodaje da kibernetičko nasilje mora biti predmet donosioca odluka, edukatora i aktivističke agende.

„Iako smo sporiji od brzine razvoja tehnologije, participacija u društvu je najbitnija. Mali koraci su korisni: kreiranje mreža solidarnosti, pisanje članaka, pomaganje žrtvama kibernetičkog nasilja. Dobre prakse se usvajaju brzo, ne samo štetan i nasilan pristup.“

O kibernetičkom nasilju treba pričati i sa djecom

Udruženje „Kap“ već godinama uspješno provodi kampanju protiv međuvršnjačkog nasilja u bh. osnovnim i srednjim školama, pod nazivom „Dan ružičastih majica“. Tema kojom se bave, između ostalih, jeste i kibernetičko nasilje među vršnjacima.

Prema posljednjem istraživanju o nasilju u školama, koje je ovo udruženje sprovelo, od 6.957 ispitanika/ica u školama, 2.339 ispitanika/ica je bilo izloženo nekom vidu nasilja, od čega je tek 66 odlučilo da potraži pomoć. Merima Spahić, direktorica udruženja, navodi da je forma kibernetičkog nasilja treća najučestalija forma nasilja među vršnjacima.

„Forma kibernetičkog nasilja, prema odgovorima preko 7.000 učenika osnovnih i srednjih škola s područja FBiH, nalazi se na trećem mjestu – nakon fizičkog i verbalnog nasilja. Učenici često ne prepoznaju da su žrtve nasilja, što su potvrdili u anketi koju smo proveli 2016/2017 godine. Posebno ne prijavljuju i ne prepoznaju prijetnje, isključivanje iz grupa, uvredljive komentare, kao vrstu nasilja. Veliki broj ispitanika je ignorisalo problem nasilja putem društvenih mreža“, kaže Spahić i dodaje da roditelji često ne znaju šta njihova djeca rade na društvenim mrežama jer djeca u najvećem broju slučajeva zbog straha i srama prikrivaju da su žrtve nasilja.

Kako Merima Spahić tvrdi, reakcije u slučajevima prijave su neadekvatne.

„Nažalost, institucije inače ne reaguju adekvatno na prijave o nasilju među mladima, tako da se identično postupa i prema kibernetičkom nasilju. Vrlo malo mladih uopšte slučajeve nasilja prijavljuju policiji, jer očigledno nemaju povjerenja u policijski i pravosudni sistem zaštite, što, takođe, učenici potvrđuju u provedenom istraživanju. Takođe, zanimljiv je fenomen da škole sve češće prijavljuju nasilje i ne sankcionišu nasilnike, zbog čega se žrtve nasilja obično opredjeljuju za prelazak u drugu školu i promjenu sredine.“

Važnost pravovremene reakcije i prijave, ne samo da tretira žrtvu po pitanju zaštite od daljeg nasilja, već i prekida ciklus šutnje, te daje pozitivan primjer drugima da prijave nasilje.

Kako navode iz Udruženja „Kap“, njihova misija jeste da se potencira edukacijski model koji će mladima dati primjer dobre međuvršnjačke saradnje, te edukovati roditelje, edukacijsko osoblje i učenike/ice da prepoznaju i preveniraju nasilje u školama, a posebno kibernetičko nasilje.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend