04. avg 2020.

Novo izvješće EP-a poziva na osnivanje stalnog europskog fonda za novinare

Europski parlament izdao je, na zahtjev svog Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), novo izvješće o sigurnosti novinara i borbi protiv korupcije u Europskoj uniji. Na čelu s profesorom Tarlachom McGonagleom, studija zaključuje da se radni uvjeti novinara pogoršavaju i poziva na stvaranje trajnog europskog fonda za novinare u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira EU-a (MFF 2021-2027). Europska federacija novinara (EFJ) snažno podržava ovaj prijedlog.

Jedan od zahtjeva SNH i HND-a, u sklopu Hitnih mjera za spas novinarstva koje smo predstavili novoj/staroj Vladi, jest i osnivanje stalnog javnog fonda za novinarstvo.

Dramatično razmontiravanje pluralizma medija u Mađarskoj, u nekim slučajevima uz pomoć fondova EU-a, pokazuje da je krajnje vrijeme da Europska unija ponudi izravno financiranje neovisnim novinarima i medijima. Novo izvješće EP-a vrlo je jasno u svojim preporukama o politici: “Postoji potreba, kao što je Parlament već naglasio, za stvaranje trajnog europskog fonda za novinare u okviru sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira (MFF) (2021.- 2027), u sklopu prepravljanja nakon krize COVID-19, nudeći izravnu financijsku potporu neovisnim novinarima i medijima, freelancerima i samozaposlenim medijskim radnicima.”

“Takav bi fond EU-a mogao primjerice pomoći urednicima Index.hu u ostavci da dobiju sredstva za osnivanje novog neovisnog medija u Mađarskoj. Cilj je zaštititi pravo mađarskih državljana na pristup informacijama neovisnim od vlasti. Europska unija mora zaštititi to temeljno pravo ”, reagirao je na prijedlog Europskog parlamenta glavni tajnik EFJ-a Ricardo Gutiérrez.

“Covid-19 kriza imala je dubok ekonomski utjecaj na ionako nesiguran novinarski, medijski i kulturni sektor”, kaže se u studiji EP-a.

“Države članice EU-a i Komisija su pozvane da ulažu snažno u te sektore u nacionalnim i europskim paketima podrške i oporavka. To bi trebalo shvatiti kao priliku da se doprinese održivosti kvalitetnog novinarstva u sve digitaliziranijem dobu – vitalnom javnom dobru. Ovi paketi podrške i oporavka trebali bi se razviti u uskoj konzultaciji s predstavnicima iz ovih sektora kako bi se što preciznije utvrdile precizne potrebe niza aktera koji su uključeni, uključujući rodne potrebe i perspektive.”

Izvještaj EP-a također spominje „široko dokumentirani i rastući problem SLAPP tužbi ( strateške sudske tužbe protiv novinara, aktivista i sindikalista). Konačne preporuke pozivaju Europsku komisiju „da ubrza rad na sveobuhvatnom zakonodavnom paketu kako bi se spriječile SLAPP tužbe u Europi. To bi trebalo sadržavati odgovarajuće izmjene Uredbe Bruxelles I (preoblikovanje) i Uredbe Rim II, kao i izradu posebne EU-direktive protiv SLAPP-a.”

Trenutno je u Hrvatskoj aktivno 905 tužbi protiv novinara i medija od kojih tužitelji potražuju gotovo 68 milijuna kuna. I o tom problemu smo upozorili novu/staru Vladu u otvorenom pismu.

U zaključcima izvješća EP-a napominje se da „postoje dugotrajne prijetnje sigurnosti novinara: prijetnje i nasilje nad novinarima; nekažnjivost za zločine nad novinarima i oštro korištenje parnica protiv njih, posebno na temelju zakona o kleveti.

Uz to, pojavljuju se ili počinju dobivati ​​više pozornosti i druge prijetnje. Pa tako prijete: rodne prijetnje, posebno na internetu; Strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP tužbe); ograničenja slobode medija i (pristupa) informacijama u kontekstu mjera Covid-19.

Hitnost ovih prijetnji novinarstvu, novinarkama i novinarima te drugim akterima zahtijeva eksplicitnu prioritetnost u tekućim i predstojećim inicijativama donošenja zakona i politika, kao i u odgovarajućim shemama financiranja, na nacionalnoj i europskoj razini.”

Autori izvješća podsjećaju da države članice Europske unije imaju pozitivnu obvezu prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i moraju osigurati sigurno i povoljno okruženje u kojem svi mogu bez straha sudjelovati u javnoj raspravi. “To je obveza koju države moraju poštovati ​​i stoga operacionalizirati.”

Studija ističe neke pozitivne i obećavajuće prakse u nekim državama članicama EU-a, uključujući Dansku, Švedsku i Nizozemsku, koja ima napredni model suradnje novinara, urednika, policije, javnog tužiteljstva i vlade oko pitanja koja se tiču ​​sigurnosti novinara.

Izvještaj također pokazuje problematične prakse diljem Europske unije “poput ugoroze medijskog pluralizma i sloboda u Mađarskoj i Poljskoj; velika učestalost SLAPP tužbi na primjer na Malti (gdje postoji i zabrinutost zbog nekažnjivosti i oko vladavini zakona), Italiji i Španjolskoj (gdje izostanak zakonodavne zaštite za zviždače ostaje problem); političari se u velikoj mjeri oslanjaju na zakone o kleveti, kako bi umanjili kritičko izvještavanje, poput primjera u Slovačkoj (gdje je diskreditacija novinara, uključujući i kampanje blaćenja, također problem)”, sotji, među ostalim u izvještaju Europskog parlamenta.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend