19. jul 2022.

Reporteri bez granica pomažu novinarima koji sumnjaju da su špijunirani

Digitalna laboratorija, koja će se nalaziti u Berlinu, dubinski analizira uređaje novinara koji sumnjaju da su pod digitalnim nadzorom

Predstavljanje Digitalne laboratorije za sigurnost (foto: snimak ekrana, Jujtjub)

Godinu dana nakon otkrića afere „Pegaz“, špijunskog softvera koji je nadzirao više od 180 novinara, Reporteri bez granica predstavili su Digitalnu laboratoriju za sigurnost koja će pomoći novinarima u borbi sa digitalnim nadzorom.

Svaki novinar može da se obrati Digitalnoj laboratoriji za sigurnost ako sumnja da je postao meta špijunaže zbog svog novinarskog rada. Laboratoriju čini tim od tri stručnjaka koji će ispitivati uređaje novinara, kako je objasnio menadžer projekta Benjamin Guldenring (Benjamin Güldenring).

Laboratorija za bezbednost se ne bavi svakodnevnim digitalnim problemima novinara, već se radi o podršci medijskim profesionalcima u potrazi za neželjenim špijunskim softverom na njihovim uređajima.

Na pitanje ko može da kontaktira laboratoriju, Guldenring kaže „svaki medijski radnik koji osnovano sumnja da je pod nadzorom zbog svog novinarskog rada“.

Na ovaj mejl se mogu javiti svi koji imaju osnovane sumnje da su digitalno špijunirani: 

lab@reporter-ohne-grenzen.de

Antoan Bernrad (Antoine Bernrad), direktor za javno zastupanje RBG, kaže da očekuju tri stvari od Evropske unije. Prvo, izraelska kompanija NSO Grupa  koja je proizvođač „Pegaz“ softvera, mora biti stavljena na listu za sankcije od strane Evropske unije.

Drugo, mora se usvojiti globalni moratorijum na prodaju, transfer i upotrebu tehnologija za nadzor. Ovaj zahtev podržavaju i druge nevladine organizacije kao što su Amnesti internešenal, Sitizen lab i Akses nau.

Treće, EU mora efikasnije da reguliše softver za nadzor, uključujući potpunu transparentnost izvoza kompanija na osnovu njihovih kvartalnih izveštaja.

Afera „Pegaz“ je otkrivena 18. jula 2021. godine, kada je međunarodni medijski konzorcijum sastavljen od nekoliko medija, sproveo istragu u saradnji sa pariskom neprofitnom organizacijom Forbiden storiz i grupom Amnesti internešenal.

Tada su otkrivene liste  sa više od 50.000 brojeva mobilnih telefona koje je NSO odabrao radi potencijalnog praćenja. Forbiden storiz i Amnesti internešenal su liste podelili sa još 16 medijskih organizacija,  nakon čega su novinari otkrili više od 1.000 pojedinaca u 50 zemalja koje su navodno klijenti NSO izabrali za potencijalni nadzor.

Istraga koju su ranije sproveli britanski Gardijan i drugi mediji, zasnovana na procurelim podacima i forenzičkoj analizi telefona, otkrila je dokaze da je špijunski softver „Pegaz“ korišćen za nadgledanje ubijenog novinara Džamala Kašogija, pre i posle njegove smrti. „Pegaz“ je takođe korišćen za nadgledanje ljudi bliskih Kašogiju.

Forenzička analiza otkrila je da je telefon Hatidže Džengis, Kašogijeve verenice, zaražen „Pegazom“ četiri dana nakon njegovog ubistva.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend