
Poverenik Srpske napredne stranke za Šabac Boban Birmančević zbog širenja lažnih vesti i tvrđenja, kao i širenja panike podneo dve krivične prijave protiv „Podrinskih novina“ i protiv novinara Hanibala Kovača.

Reporteri bez granica (RSF) pozivali su nacionalne i evropske institucije da zaštite medije dok ispunjavaju svoju javnu misiju u rizičnim uslovim pandemije Kovida, kada novinari postaju kolateralne žrtve, suočeni sa napadima raznih neprijatelja slobode štampe - uključujući, i neke vlade, koje, kako navode, iskorisćavaju situaciju da se obračunaju sa svojim kritičarima.
Vlast u Luksemburgu ima tendenciju da novinarima uskraćuje pravo na pristup informacijama tokom krize izazvane pandemijom koronavirusa, saopštilo je Udruženje profesionalnih novinara Luksemburga (ALJP) i upozorava da se na taj način ruši kredibilitet medija, ali i stabilnost demokratije.

Da li mediji koji kritički izveštavaju i ukazuju na propuste sistema tokom vanrednog stanja mrze svoju zemlju? To je stav predsednice Vlade Srbije Ane Brnabić, koji novinarska udruženja i medijski profesionalci označavaju kampanjom protiv slobode govora - uz poruku da istina ne može dugo ostati skrivena.
Upravni odbor Udruženja BH novinari zahteva od Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije BiH da obezbede nesmetan pristup informacijma i odlukama u vezi sa epidemijom korona virusa u BiH na siguran i slobodan način, bez ikakvih ograničenja, cenzure ili restrikcija prema novinarima.

Centralizacija informisanja, kakva se sprovodi u Srbiji, ne postoji u najvećem delu evropskih država. „Ako nemate slobodu štampe, nemate demokratiju“, kaže za Cenzolovku portugalski novinar Aleksandre Martins, koji misli da vlade koje o epidemiji govore kao o ratu čine to jer je to jedina situacija kada sloboda štampe može biti opravdano ograničena

Vlada Srbije ili još ne zna kako da završi odavno započeti proces diskreditovanja i proganjanja kritičkih novinara i medija, koji su dovedeni na rub opstanka, ili nije u poziciji da prkosi međunarodnim faktorima koji bi to mogli da joj zamere. Država pritom već dugo zaboravlja da ovako ne može zauvek i da svaka represija neumitno rađa reakciju
Savet Evrope je danas pozdravio odluku Vlade Srbije da povuče zaključak o informisanju o korona virusu, koji je predviđao da informacije u vezi s pandemijom mogu da objavljuju jedino ovlašćeni predstavnici kriznog štaba.
Posle uvođenja policijskog časa u našoj zemlji i pretnje da će biti kažnjeni oni koji u etar puste informaciju neovlašećnog lica, mediji u regionu, zaprepašćeni ovim drakonskim merama, pišu da u Srbiji "onaj ko pogrešno protumači izjavu Kriznog štaba, može u zatvor."

Ako poznajete Anu Lalić kao što je poznaju, bez preterivanja - ceo Novi Sad, pola Vojvodine i veliki broj njenih kolega, uključujući i autorku ovog teksta, onda znate da je Anu Lalić veoma teško zaplašiti. Kada smo se srele u četvrtak oko podneva, nedugo posle njenog oslobađanja iz pritvora, ništa se tom mišljenju nije moglo dodati, niti oduzeti. Ana nije bila besna. Nije bila šokirana, niti uplašena.
U Srbiji je noćas uhapšena jedna novinarka. Ana Lalić objavila je na portalu nova.rs tekst o lošem stanju na Kliničkom centru Vojvodine, o manjku zaštitne opreme za medicinske radnike i o lošoj koordinaciji u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Sindikat novinara Srbije ocenio je danas da je noćno zadržavanje pa puštanje novinarke portala Nova.rs Ane Lalić pokazna vežba zastrašivanja novinara i promocija državne cenzure.

Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) skreće pažnju javnosti na novi talas urušavanja medijskih sloboda u Srbiji, koji se dešava pod izgovorom vanrednog stanja uvedenog zbog pandemije koronavirusa. Nakon hapšenja novinarke i članice Upravnog odbora NDNV Ane Lalić novinari u Srbiji su pred novim iskušenjem, jer država njihov rad i istinito, pravovremeno izveštavanje počela je da karakteriše kao “krivično delo” i “dizanje panike”.

Pre pet dana, Vlada Srbije je donela Zaključak pod brojem 1295 (objavljen u Službenom glasniku juče), koji kaže da opštine i gradovi, kao ni medicinske ustanove, ne smeju da iznose informacije o epidemiji, već samo Krizni štab za suzbijanje zarazne bolesti COVID-19. Obratite, međutim, pažnju na to šta se još kaže u Zaključku: „Obaveštenja o preduzetim zdravstvenim merama i drugim informacijama koje se odnose na lečenje bolesti COVID-19 (...) , data javnosti od strane neovlašćenih lica ne mogu se smatrati tačnim ni proverenim, uz mogućnost primene propisa koji se odnose na odgovornost i pravne posledice za širenje dezinformacija u periodu vanrednog stanja”.
Čak i u gotovo paničnoj atmosferi indukovanoj višednevnim zastrašivanjem građana licitiranjem predstavnika vlasti i „struke“ sa mogućim uvođenjem 24 časovne zabrane kretanja, dodatno kombinovanoj sa apokaliptičnim porukama nekakvog Kriznog štaba za suzbijanje zarazne bolesti COVID-19, šta god ili ko god to bio, jedan akt Vlade juče je privukao ne malu pažnju javnosti.