
O Vukovaru, Srebrenici i Žepi, Bi-bi-si-ju i AFP-u, o intervjuima s Ratkom Mladićem, slučaju Gari Lineker i britanskom javnom servisu na društvenim mrežama.

Novinar Nebojša Radošević posvedočio je danas, na haškom procesu bivšem komandantu „OVK“ Hašimu Tačiju (Hashim Thaci), optuženom za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, da su ga, s jeseni 1998, pripadnici „OVK“ oteli i držali 40 dana u pritvoru bez suđenja i presude, uz ispitivanje i zlostavljanje.

Udruženje novinara Srbije (UNS) podseća da se danas navršavaju 32 godine od kako su na putu Petrinja-Glina (Hrvatska) ubijene kolege šabačke ekipe Radio-televizije Srbije (RTS), novinar Zoran Amidžić, snimatelj Bora Petrović i asistent snimatelja Dejan Milićević. Mobilisani urednik u Radio Šapcu Sretan Ilić preminuo je na putu do bolnice.

Dvadeset četiri godine nakon ovog smrtonosnog događaja javnosti i dalje nisu poznate sve činjenice koje su dovele do ubistva 16 ljudi u RTS-u. Ostalo je nejasno ko je u NATO Alijansi doneo odluku da se gađa medijska kuća, za koju je bilo evidentno da nije evakuisana i da u njoj rade civili; kao ni ko je doneo odluku, u tadašnjoj vlasti SR Jugoslavije i Srbije, da se, za razliku od zaposlenih u svim drugim državnim institucijama, samo radnici RTS-a ne izmeste na drugu lokaciju.
Godina je 1990. Roditelji su mi razvedeni. Zemlja se raspala. Rat divlja. Grad umire.
Predstavnici javnih medijskih servisa RT Slovenija, Makedonska TV, RT Republika Srpska i srpske dijaspore iz Holandije položili su vence na spomenik "Zašto?" u Tašmajdanskom parku i odali poštu tragično nastradalim kolegama iz RTS-a u NATO bombardovanju 1999. godine.

Viktor Vladimirovič Nogin (1948) i Genadij Demjanovič Kurinoj (1950), dopisnik i snimatelj “Sveruske državne televizije“ iz Beograda, nestali su u nedelju, 1. septembra 1991. godine. Tog dana uputili su se iz Beograda ka Zagrebu automobilom opel omega, metalik plave boje, sa diplomatskim tablicama dobijenim u sovjetskoj ambasadi u Beogradu.
Nada Čehajić bila je svedok pogibije svog muža Jusufa (50). U Vukovaru pod granatama nije imala kako da javi sinu Seadu, koji je studirao u Novom Sadu i ćerci Kseniji u Beograd. Posle Jusufove smrti nije postojao razlog da se vraća u podrum kuće u kojoj su našli skrovište. Nastavila je da radi u vukovarskoj bolnici i u njoj da živi narednih mesec dana.
Simo Kljajić rođen je, živeo i ubijen u Hrvatskoj. U novinarstvu je proveo 35 godina. Čak i u danima kad je bio otet, pa likvidiran, zapaljen i zakopan s većom grupom ubijenih Srba, u riječkom "Novom listu", te jeseni 1991, izlazle su vestice njihovog saradnika Sime Kljajića iz Gospića.

Bilo je to drugačije vreme... Internet, torenti, muzički portali, striminzi - ništa od toga nije postojalo. Ni televizija nije postojala, osim dva režimska kanala. Radio je bio sve što su imali oni koji su žudeli za prozorom u svet kakav je bio muzički deo B92, kaže jedan od tvoraca čuvene Muzičke redakcije Radija B92.
Snimatelj i vozač Radio-televizije Republike Srpske Saša Kolevski i Goran Pejčinović ubijeni su 23. septembra 1995. godine na radnom zadatku na ratištu Ozren u obilježenom novinarskom vozilu. Počinioci zločina, pripadnici takozvane Armije BiH nisu otkriveni

O Indeksu 202 i kratkotrajnom, a efektnom životu OK kanala, o Miloradu Vučeliću, o omladinskom novinarstvu s kraja '80-tih i njegovim posledicama do danas, poeziji i Galiji, Dimitriju Davidoviću, budućnosti radija i njegovoj isplativosti, u Bermudskom trouglu govori Radoman Kanjevac, pesnik i glavni i odgovorni urednik Drugog programa Radio Beograda

Na današnji dan, pre 31 godinu, na novinarskom zadatku na Baniji ubijena je četvoročlana šabačka novinarska ekipa – Zoran Amidžić novinar RTS-a, Bora Petrović snimatelj, Dejan Milićević asistent snimatelja i Sretan Ilić urednik Radio Šapca. Za njihovu smrt još niko nije odgovarao. Ko ih je ubio i ko su nalogodavci još nije utvrđeno, kome su i zašto bili meta - još nema odgovora.
„Ubijanje istine o Bosni“ sadrži priče o 19 domaćih i stranih novinara koji su ubijeni ili nestali tokom rata u BiH.
"Novinarstvo je nekada bilo važnije od onih koji se njime bave. To me je naučio Grga Vlahović. Poslao me, kao klinca, na zadatak van Beogrda i kad sam sve završio pitao sam kako ću da se vratim. Rekao je: uošte me ne zanima, pošalji mi vest. Prvo mora da ide vest, pa sve ono što si sakupio," kaže u podkastu "Bermudski trougao" Ivan Radovanović.
Intenzivirano negiranje genocida u srbijanskim medijima.

Među prvim novinarima koji su u julu pre 27 godina ušli u Srebrenicu, bila je Aleksandra Nikšić, tada novinarka američkog Time, a danas urednica BBC servisa na srpskom. Ona za N1 kaže da su novinari kada su ušli u Srebrenicu zatekli pripremljenu scenografiju za to da je "leglo terorista Nasera Orića očišćeno i da sada mogu da se vrate civili i stanovnici". "Sve je bilo jedna predsatava i ono što je ulazak u Srebrenicu značio verovatno bi danas proglasili farsom i manuipulacijom istog trenutka. Čak smo imali i 'pokazne stanovnike' koji su dovedeni da kažu kako je sada bolje", rekla je Nikšić. Ona ističe da novinari nisu imali dodira na terenu sa poprištem zločina u Srebrenici, ali da su pravu istinu mogli da naslute kad su izašli iz Srebrenice i počeli da se kreću po terenu okolo.
Sa vrelim julskim danima u zemlje bivše Jugoslavije stiže i usijana politička retorika. Punih 30 godina je prošlo od početka rata u staroj Jugoslaviji, pa ipak najviše odjeka imaju događaji u godini u kojoj je rat završen. Ovo je 27. godina kako se svakog leta podgreva politička atmosfera u kojoj glavnu ulogu igraju mediji.