
Pojava koja iščezava – tako bismo danas mogli okarakterisati argumentovanu raspravu na internetu.
Brojne se rasprave na internetu vode oko kontroverznog dokumentaraca u kojem se kritiziraju društvene mreže, njihov utjecaj i ovisnost koju stvaraju.
Povećanje pristupačnosti društvenih medija ne iziskuje dodatna finansijska sredstva.
Istraživanja o posledicama informisanja iz tradicionalnih i onlajn medija na mentalno zdravlje pojedinaca rađena su uglavnom na početku pandemije virusa korona, a fokus se sa mentalnog zdravlja ubrzo pomerio ka posledicama samog virusa.

Vesti koje se pojave danas sutra su već mnogo puta pročitane. Nekada je konkurent novinama bila samo televizija dok sada imamo sve moguće vrste platformi i mnogo veću konkurenciju u radnoj snazi, istakao je novinar i urednik političke rubrike u listu Politika Bojan Bilbija na prvom okruglom stolu “(Dez)informisanje javnosti” u Medija centru Beograd.
S obzirom na opasnosti koje dezinformacije i lažne vesti mogu da izazovu, društvene mreže su počele da na različite načine proveravaju istinitost onoga što je preko njihovih platformi objavljeno.

Sveprisutne lažne vesti jesu vrhunski društveni izazov našeg doba, kao i trajna boljka našeg mozga. Ali šta ako one postanu zgodni izgovor za – cenzuru? Da li to cenzurom svega što etiketiramo kao babarogu lažnih vesti zapravo cenzurišemo i sve što se ne uklapa u dominantni politički, ideološki (neoliberalni) i ekonomski (kapitalistički) narativ? I da li to belosvetskim i domaćim autokratama omogućujemo da pod krinkom borbe protiv dezinformacija progone svaku kritičku misao ili istraživački uradak?
Društvene mreže mogu mnogo da pomognu u informisanju jer je medijska scena u Srbiji centralizovana, izjavila je urednica Raskrinkavanja Vesna Radojević na drugom okruglom stolu Medija centra Beograd o temi (Dez)informisanje javnosti.

U Srbiji je izgrađen sistem zarobljenih medija, a na tržištu dominiraju država, javna preduzeća sa istaknutim partijskim kadrovima i vlasnici industrije oglašavanja, izjavila je FoNetu profesorka Fakulteta političkih nauka Snježana Milivojević, koja smatra da je to kreiralo ambijent u kojem mediji ne mogu da obavljaju osnovnu informativnu ulogu.
Izvršni direktor Tik-toka Kevin Majer podneo je ostavku a na tom mestu zameniće ga privremeno generalna direktorka Vanesa Papas, prenosi Rojters.
“Prijateljica sa Infektivne klinike” od početka pandemije virusa korona postala je jedna od najcitiranijih osoba na društvenim mrežama u Srbiji.
Konzumiranje televizije i društvenih medija kao pouzdanih izvora informacija tokom pandemije virusa korona zabeležilo je porast, pokazuju podaci istraživanja novinske agencije Rojters.
Pandemija virusa korona usporila je ili poptuno zaustavila mnoge privredne i društvene aktivnosti, ali ne i produkciju (dez)informacija. Mediji i digitalne platforme bili su preplavljeni “otkrićima” o novom virusu, a građani sve zbunjeniji različitim i često kontradiktornim podacima. Takozvane “teorije zavere” postale su hit na društvenim mrežama, a sa druge strane, ni pojedini domaći mediji, ali ni politički zvaničnici i druge javne ličnosti nisu odoleli da se i sami uključe u njihovo prenošenje i promovisanje.