
U Srbiji je broj napada na medije, uključujući pretnje smrću novinarima, tokom 2019. godine bio u porastu, navodi se u godišnjem izveštaju Platforme Saveta Evrope za unapređenje zaštite novinarstva i bezbednosti novinara.
„Mišljenje koje se silom uguši može biti pogrešno, ali može da bude i tačno. Osporimo li tu mogućnost, mi indirektno tražimo da nam se prizna da smo nepogrešivi.” Rečima Džona Stjuarta Mila, Marko Car otpočeo je svoj tekst o slobodi štampe i javnog mišljenja kod nas u vreme kada se spremao novi Zakon o štampi. O tome, ali i o repertoaru beogradskih bioskopa za vreme vaskršnjih praznika pisali su pre osamdeset godina u četvorobroju dnevni listovi „Vreme” i „Pravda”.
Nije problem u medijima sa nacionalnom frekvencijom. U Srbiji postoji na desetine, ako ne i stotine dobrih novinara koji odlično rade svoj posao već decenijama, ali oni, kako to kažu Italijani, drže propovijed u pustinji

Some governments, as well as other actors, abuse the sanitary emergency to violate press freedom. Their actions range from repressive laws, allowing arbitrary prosecutions, to hate campaigns against critical journalists, says Pavol Szalai, a new Head of European Union & Balkans Desk of Reporters Without Borders.

Pojedine vlade zloupotrebljavaju pandemiju kako bi ugrozile slobodu štampe, uvode represivne zakone, orkestrirano se sprovode kampanje i targetiraju ključni novinari, sprečavaju se nezavisni mediji da dođu do informacija, kaže za Cenzolovku novi šef deska Reportera bez granica za EU i Balkan Pavol Salaj

Odluka Višeg suda u Australiji da poništi nalog za pretres doma novinarke "Njuz korpa" istakla je stalnu borbu za zaštitu slobode medija. Reporter "Skaj njuza" Brent O’Haloran iz prestonice Srbije, zemlje koju je ta televizija predstavila kao jednu od najgorih kad je reč o napadima na medije, upozorava na to da je Australija na sličnom, opasnom putu.
Vlade Zapadnog Balkana već neko vreme u kontinuitetu ugrožavaju pravo na slobodu izražavanja gašenjem medija i stranica društvenih pokreta, kao i zastrašivanjem pojedinih aktivista na internetu, a primetna je i pojačana tendencija donošenja novih zakona kojima se cenzuriše onlajn sadržaj.
Međunarodni institut za štampu (IPI), sa sedištem u Beču, navodi u najnovijem izveštaju da su vlade "zabrinjavajuće velikog broja evropskih zemalja", naročito u istočnoj i centralnoj Evropi, iskoristile trenutnu zdravstvenu krizu kao izgovor za ograničavanje slobodnog protoka informacija, kao i za udar na nezavisne medije.
Zaključak Vlade (o informisanju stanovništva o stanju i posledicama zarazne bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2),1 s razlogom je protumačen kao izraz namere da se kontroliše tok informacija između zdravstvenih ustanova, gradova i opština sa jedne i medija/građana s druge strane. Bilo da je Vlada stvarno nameravala da uvede cenzuru ili da je reč o nedovoljno promišljenom pokušaju da se suzbije širenje dezinformacija, činjenica je da se pitanja koja se tiču Ustava i zakona ne mogu uređivati kroz zaključke Vlade, čak ni u vanrednom stanju. Stoga, sve i da je neko prekršio zabrane iz ovog Zaključka, koji će posle samo dva dana „na molbu predsednika Republike“ biti ukinut, on zbog toga ne bi mogao da snosi štetne posledice.

Sloboda izražavanja je u srži demokratije i od nje se ne sme odustati ni u vanrednom stanju, kada postoji još veća potreba za pravovremenom, istinitom i potpunom informacijom, jer su posledice širenja lažnih vesti i zataškavanja stvarnosti mnogo ozbiljnije po pojedince i društvo negoli što je to u redovnim prilikama.
Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje slobode medija i bezbednost novinara, koja broji više od 8.200 članova, poziva Gradsku upravu Zrenjanina da ne zloupotrebljava trenutno vanredno stanje, a Osnovno javno tužilaštvo u tom gradu da pod hitno povuče krivične prijavu protiv ekipe zrenjaninske televizije KTV.