
Alate za generisanu veštačku inteligenciju (AI) u Srbiji koristi 47 odsto mladih uzrasta od 16. do 24. godine, pokazuju podaci Evrostata za 2025.
Osam od deset građana Srbije tvrdi da gleda televiziju barem jednom nedeljno, a polovina više puta, objavila je agencija Ipsos na Instagramu.

Fejsbuk, Instagram, Redit, Snapčet, Treds, TikTok, Iks, Jutjub, neke su od društvenih mreža koje su od 10. decembra i zvanično zabranjene za korišćenje mlađima od 16 godina u Australiji. Stručnjaci kažu da će, ukoliko se ovaj eksperiment pokaže kao uspešan, primer te zemlje početi da slede i drugi, ali istovremeno upozoravaju da se strogim restrikcijama ulazi na opasan teren.

Možda se iz naslova čini da je REM (Regulatorno telo za elektronske medije) upravo ono što označava ulazak u REM fazu spavanja i da su mladi ti koji su uspavani, ali sagovornici Mingla smatraju da je REM kao regulatorno telo od velike važnosti i za njih, kao i za sve građane i građanke u našoj zemlji. Aktuelni studentski protesti u Srbiji pokazuju koliko neefikasan ili nepostojeći Savet REM-a poguban, smatra doc. dr Dušan Aleksić sa Filozofskog fakulteta u Nišu, dok su studentkinje i studenti novinarstva iz Novog Sada i Nišu sa blokada putem društvene mreže Instagram pokušali da skrenu pažnju na problem povodom trenutnog novog izbora Saveta REM-a.

Društvene mreže, pre svega Instagram, i međusobna razmena informacija glavni su izvori informisanja o studentskim blokadama. Javni servis obmanjuje javnost, a tradicionalni mediji treba da mladima daju prostor da sami predstave svoje stavove i prestanu da govore u njihovo ime, kažu za Cenzolovku studentkinje koje učestvuju u protestima
Generacija Z razumije vrijednost koju vijesti mogu imati u njihovim životima, ali su često nezainteresirani ili frustrirani načinom na koji im se te vijesti dostavljaju.
Mladi drugačije konzumiraju medije, informišu se pretežno preko društvenih mreža i informacije proveravaju iz više izvora, iskustva su Asocijacije medija na osnovu višegodišnjeg sprovođenja programa namenjenog srednjoškolcima "Young an media" u saradnji sa Akademijom Dojče Vele (Deutsche Welle).
Profesori i asistenti sa Odseka za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu izrazili su večeras zabrinutost zbog informacija o mogućem gašenju Omladinskog radija (O radio) Radio-televizije Vojvodine (RTV).

Reklamiraju proizvode, snimaju se, fotografišu. Broje na hiljade pratilaca na mrežama i tinejdžeri ih obožavaju. Sve to se odnosi na influensere. Iako važe za ljude koji, zbog svoje popularnosti, ostvaruju veliki uticaj, postavlja se pitanje da li je taj uticaj stvaran i koliko im publika u Srbiji zaista veruje.

Mladi se informišu preko društvenih mreža i preko portala, dok televizija i novine za njih gotovo da ne postoje. U tradicionalnim medijima nema ni sadržaja za mlade niti mladih sagovornika, kaže se u istraživanju KOMS-a i naglašava da mladi misle da internet više produbljuje nasilje nego što ga suzbija
Studija Mladi u ogledalu medija iz 2021. godine navodi da su mladi u Srbiji između 13 i 24 godine bili najčešća dobna skupina koja je koristila platforme društvenih medija, a oni između 25 i 34 godine su bili najčešća dobna skupina za objavljivanje na društvenim mrežama.
Učesnici panel diskusije pod nazivom "Mediji - uticaj i značaj" održane na Zlatiboru bili su saglasni da mladi danas u manjoj meri prate tradicionalne medije zbog toga što su nedovoljno prilagođeni njihovim interesovanjima i da se uglavnom informišu putem portala i društvenih mreža.
"Ne mogu novinari sami, potrebna je šira društvena akcija. Ovo se tiče svih nas", rekla je Nevena Vrtulek, novinarka RTV-a, na radionici "Uloga medija u zaštiti mladih od rizičnog ponašanja na internetu" koju je u Novom Sadu održalo Udruženje novinara Srbije sa svojim ogrankom Društvom novinara Vojvodine (UNS-DNV).
Koliko je važno da mladi razumeju medijski sadržaj koji im se plasira, ali i da učestvuju u njegovom stravaranju, glavne su teme o kojima se juče govorilo u Medijskom skloništu u Vranju, na konferenciji „Digitalna stvarnost mladih – da medijska slika bude jasnija“. Mladi sa juga Srbije imali su priliku da od ljudi koji se bave stvaranjem i analizom medijskih sadržaja kako u tradicionalnim medijima, tako i na društvenim mrežama, čuju kako moraju biti jako oprezni sa informacijama koje ih zatrpavaju sa svih strana, a koje često nisu namenjene njima, ili ako jesu, onda to nije uvek sa dobrom namerom.

Veliki broj mladih smatra da ume da prepozna lažne vesti, uprkos tome što se među njima povećava broj onih koji informativne sajtove posećuju ređe od jednom nedeljno. Nemaju poverenja ni u političke institucije niti u medije, pokazuje izveštaj o mladima u Srbiji koji je predstavio KOMS. Sve više koriste i Telegram, platformu poznatu po tome što je u sve većem broju koriste desničari i rusofili
Rezultati istraživanja Mladi u medijskom ogledalu iz godine u godinu pokazuju da stereotipni obrazac izveštavanja mejnstrim medija o mladima podrazumeva sliku nasilnog, pijanog mladića pod uticajem narkotika, kao i promiskuitetnu devojku. Kako promeniti ovu sliku, omogućiti više prostora za sadržaj za mlade, kao i sadržaj koji kreiraju mladi i njihov tematski diverizet, teme su o kojima se govorilo na konferenciji „MLADI govore, MLADI slušaju”, u organizaciji Instituta za medije i različitosti - Zapadni Balkan, Krovne organizacije mladih Srbije, Asocijacije Lokal Pres i Novog magazina.
"Društvene mreže, iskreno, bez blama". Ovo je odgovor dvadesettrogodišnje Marije Jovanović na pitanje gde se najčešće informiše.