30. jan 2021.

Nastavak okršaja Telekoma i Junajted grupe: Rat saopštenjima i pretnje tužbama

Junajted grupa, vlasnik SBB-a i televizijskih kanala N1 i Nova S, saopštila je juče da će podneti tužbe pred domaćim i međunarodnim pravosudnim organima, kao i da će se obratiti svim relevantnim institucijama u Evropskoj uniji povodom “nepoštenog poslovnog saveza” Telekoma Srbija i Telenora.

Oni ističu da “učešće Telekoma u kartelskom udruživanju zarad gušenja slobodnih medija u Srbiji nije iznenađenje, jer Junajted grupa već godinama ukazuje na opstrukcije, pritiske i podmetanja od strane Telekoma, koji je za svoje monopolističko ponašanje uvek imao podršku najviših državnih funkcionera Srbije“.

Oni dalje kažu da je SBB, „zbog kvaliteta svojih usluga i najboljeg izbora kablovskih kanala koje distribuira, uspevao da se odupre svim nezakonitim pritiscima od zaustavljanja razvoja, zabrane postavljanja opreme u mnogobrojnim opštinama, progonu od strane različitih inspekcija, do pretnji našim korisnicima koji se ucenjuju radnim mestima da nam otkažu ugovore. Rukovodstvo Telekoma je, posle učešća u svim tim opstrukcijama, sada osmislilo i najnoviji napad kroz partnerstvo sa Telenorom da bi, kako su naveli u svojim zvaničnim dokumentima, stavili tačku na rad naše kompanije i tako nas prognali iz Srbije“.

Odgovor Telekoma Srbije je da je predlog sporazuma između Telekoma Srbija i Telenora apsolutno u skladu sa Zakonom i najboljom evropskom praksom, „tako će pomenuta tužba, i ako je bude, biti krajnje neosnovana. Podsećamo da je Telekom Srbija podneo više tužbi protiv Junajted grupe pravosudnim organima u Srbiji i Švajcarskoj, kao i da smo podneli prijavu Komisiji za zaštitu konkurencije za utvrđivanje povrede konkurencije od strane Junajted grupe, odnosno njihove kompanije SBB-a. Verujemo da će sudski sporovi rezultirati višemilionskim naknadama štete u našu korist, a da će naša prijava Komisiji za zaštitu konkurencije dokazati postojanje višedecenijskog kartela okupljenog oko SBB“, navodi se u odgovoru Telekoma Srbija.

Oni ističu da su ovakvi međukompanijski dogovori između konkurenata na tržištu deo evropske prakse do sada primenjene u 19 evropskih zemalja.

Na pitanje da prokomentarišu objavljene sopstvene dokumente u kojima navode da će ovaj sporazum dovesti do “urušavanja” i “sloma” SBB, da će okončati poslovanje Junajted medije (deo Junajted grupe) u Srbiji, u Telekom Srbija kažu da “svaki operator koji smatra da ima kvalitetnu uslugu i dobar odnos prema korisnicima, ne bi trebalo da se plaši konkurencije i dodatnog otvaranja tržišta.

Ulazak Telenora na tržište širokopojasnog interneta i multimedije, doprineće većoj konkurentnosti na tržištu, a najveći benefit imaće sami korisnici“.

Prema sporazumu, koji sadrži tri ugovora, između Telekoma Srbija i Telenora koji se nalazi u rukama PPF grupe češkog biznismena Petera Kelnera i koji još samo godinu dana ima pravo da koristi brend norveškog operatera, Telenor će imati pravo da izabere do 300.000 korisnika do kojih će mu Telekom obezbediti dostupnost putem optičkih vlakana i to će plaćati 1,87 evra po korisniku.

Telekom planira da za 15 godina ostvari prihod od ovog sporazuma od 250 miliona evra ili oko 17 miliona godišnje.

U obrazloženju menadžmenta Telekoma zašto bi trebalo zaključiti ovaj ugovor navodi se da za razliku od drugih tržišta mobilni operateri još nisu ušli na tržište fiksne telefonije.

Kaže se i da je SBB tokom 2017. i 2018. aktivno radio na sjedinjavanju sa Telenorom, ali da je ova kompanija odlučila da strateški ostane uz Telekom Srbija.

Takođe, u Telekomu planiraju da njihovu optiku ne koristi samo Telenor, već u budućnosti i VIP, što znači “da ne bi postojala druga optička infrastruktura.

Ovo omogućava da se SBB potisne sa ovog tržišta, da Telekom Srbija bude stabilno broj jedan u maloprodaji fiksnog interneta, ali i da ostvari u veleprodaji značajan prihod u budućnosti.

Što se tiče sadržaja, tj. TV kanala, kako sa korišćenjem naše infrastrukture podrazumeva i korišćenje našeg sadržaja, omogućiće se potpuna dominacija našeg sadržaja u odnosu na Junajted medija kanale. Samim tim, ugovorom za pomenutu uslugu se stavlja tačka na poslovanje Junajted medija kao i SBB u Srbiji”, navodi se između ostalog u obrazloženju.

Prema zakonskoj regulativi, odnosno Zakonu o elektronskoj komunikaciji, operatori imaju pravo na međupovezivanje, a operator koji primi zahtev za pristup, “dužan je da stupi u pregovore o uslovima međupovezivanja, odnosno pristupa, sa operatorom koji je podneo zahtev. Operator sa značajnom tržišnom snagom (ZTS) dužan je da ponudi drugim operatorima međupovezivanje i pristup u skladu sa odredbama ovog zakona i rešenjem Agencije kojim je određen za operatora sa ZTS. Tehnički i komercijalni uslovi međupovezivanja, odnosno pristupa, na nacionalnom i međunarodnom nivou, uređuju se ugovorom između operatora“, navodi se u Zakonu.

Dijana Marković Bajalović, nekadašnja predsednica Saveta Komisije za zaštitu konkurencije, smatra da bi svim učesnicima na tržištu trebalo da se obezbedi pristup mreži pod istim uslovima.

Profesorka na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu i nekadašnja ministarka za telekomunikacije Aleksandra Smiljanić ocenila je da je normalno da Telekom infrastrukturu, ukoliko je slobodna, iznajmi drugim operatorima, “ali da to mora da učini pod jednakim uslovima”.

„Međutim, Telekom bi morao transparentno da objasni zašto je iznajmljivanje infrastrukture najbolje za njihovo poslovanje“, istakla je Smiljanić za UNS dodajući da “ukoliko Telekom ne nudi usluge kvalitetno i povoljno i zato gubi korisnike, odnosno ima višak mrežnih kapaciteta, rukovodstvo bi moralo da se menja“.

Ekonomista Danilo Šuković smatra da državne kompanije kao što je Telekom Srbija treba da raspišu transparentne tendere da svi imaju šansu da konkurišu.

“Tako bi se u svakoj transakciji postigao najveći ekonomski efekat. Ali kod nas je praksa ja tebi-ti meni dominantna, a čim nema transparentnosti miriše na politički uticaj. Ovako jedni kažu jedno, drugi drugo, a građani ne znaju šta je istina, jer institucije ne rade kako treba i sve podleže političkim uticajima”, ocenjuje on.

U čemu je korist

Postavlja se pitanje i kakva je korist u ovom sporazumu za Telekom, ako nije jedina “vrednost” slamanje SBB-a, pošto pušta direktnog konkurenta iz mobilne telefonije na tržište distribucije medijskog sadržaja u koje je prethodnih godina uložio stotine miliona evra. Ako se očekuje da Telenor preuzme deo korisnika SBB-a jednako se može očekivati i da preuzme i neke Telekomove korisnike. U obrazloženju menadžmenta Telekoma navodi se da je pogrešno misliti da će maloprodaja Telekoma trpiti zbog ulaska Telenora.

Navodi se da će MTS imati koristi od promovisanja snage optičke mreže, da će Telekom ostati jedini isporučilac medijskog sadržaja i kako će određen broj Telenorovih korisnika preći na Telekom mrežu pa će nacionalna kompanija čak biti i u plusu u međusobnim prelascima. Koliko su ovakva očekivanja osnovana ostaje da se vidi, ali prethodno se očekuje odluka Komisije za zaštitu konkurencije da odobri izuzeće ovog sporazuma iz Zakona o zaštiti konkurencije.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend