

Početkom jula počela je reforma mađarskog javnog servisa, izvinjenjem i obustavljanjem programa TV M1, sa idejom da ponovo služi informisanju građana, a ne političkoj propagandi. Informativni program je počeo da se oslobađa političke kontrole, ali sagovornici Cenzolovke upozoravaju da će uspeh reforme i vraćanje poverenja građana u javni servis zavisiti od izgradnje mehanizama koji će obezbediti njegovu trajnu nezavisnost

Za kritike na društvenim mrežama koje sudovi budu tretirali kao „narušavanje javnog reda i mira“, Zaštitnik građana predlaže prekršajne kazne, čak i – zatvorske. Partneri Srbija analizirali su kako izmene zakona koje je predložio ombudsman mogu da ugroze političku kritiku, novinarsko izveštavanje i slobodu izražavanja na internetu

Požarevac je podelio oko 80.000 evra medijima na konkursu za projektno sufinansiranje, ali je više onih koji su ostali praznih ruku. Među njima su eBraničevo i Boom 93, požarevački portali koji su prepoznatljivi po aktivnom izveštavanju sa studentskih protesta. Sumnjaju da odluka komisije ima veze upravo sa time.

Odsustvo funkcionalnog REM-a, dodeljivanje državnog novca medijima koji krše Kodeks, problemi oko uredničke autonomije i rada javnih servisa, koncentracija na medijskom tržištu, pogoršana bezbednost novinara, sve više napada i pretnji – ovo je deo liste problema u medijima koje je Evropska komisija istakla u najnovijem godišnjem izveštaju o vladavini prava u Srbiji za 2026. godinu. Izveštaj je oštar i kada je reč o situaciji u pravosuđu, borbi protiv korupcije i institucionalnoj kontroli vlasti

Pored nikad više slučajeva fizičkog nasilja i pretnji novinarima, u izveštaju međunarodnih organizacija iz Misije Saveta Evrope ističe se i veliki broj zlonamernih tužbi protiv novinara, zloupotreba državnog Telekoma za kupovinu medija, kao i činjenica da Savet REM-a ne funkcioniše više od godinu i po dana i da je Srbija jedina zemlja kandidat za Evropsku uniju bez funkcionalnog regulatornog tela

Evropska komisija preporučila je da se u julu otvori Klaster 3 u pregovorima Srbije sa EU i tako nastavi proces evrointegracija, iako u internom dokumentu iz maja ukazuje na ozbiljno pogoršanje medijskih sloboda, uključujući napade na novinare. Za otvaranje klastera, međutim, neophodan je konsenzus svih 27 članica, ali neke od njih smatraju da Srbija nije spremna za dalje korake. Na sastanku ambasadora EU, osam država članica je glasalo protiv te ideje.

Novinarstvo se sve češće predstavlja kao delovanje protiv države – i u autoritarnim i u demokratskim režimima. U Srbiji predsednik novinare naziva teroristima, a medijski profesionalci tretiraju se kao „neprijatelji koji služe stranim interesima”, navode Reporteri bez granica u izveštaju o tome kako je nacionalna bezbednost postala izgovor za progon i ućutkivanje novinara širom sveta